Programi poticanja

Oporavak autoindustrije najviše se može zahvaliti zemljama u razvoju, ponajprije četverolistu nazvanom BRIC (Brazil, Indija, Kina i Rusija). Predvodnik je Kina, čija prodaja u prvim sedam mjeseci bilježi rast od 48 posto u odnosu na lani.

Globalna prodaja automobila u srpnju je prvi put u godinu dana zabilježila porast. Najveći je rast zabilježila Kina, koja jedina od velikih svjetskih ekonomija i u globalnoj recesiji ima gotovo dvoznamenasti rast BDP-a i ove će godine prvi put taj dalekoistočni tigar zabilježiti veću prodaju od dugogodišnjeg lidera – SAD-a. Osim prodaje oporavljala se i proizvodnja novih automobila.

Cash-for-clunkers je program američke Vlade za oporavak autoindustrije koji je kod kupaca našao na nevjerojatan odaziv. Predviđenih milijardu dolara poticaja iskorišteno je u tjedan dana. Kongres je zbog toga žurno reagirao i programu dodao još dvije milijarde. Takva politika predsjednika Obame korisna je dvostruko: s jedne strane spašava radnike u autoindustriji, s druge, smanjuje emisiju stakleničkih plinova.

Naime, država je svakog kupca koji manje energetski efikasan automobil zamijenio onim koji troši manje po prijeđenoj milji subvencionirala s maksimalno 4.500 dolara. Iako kritičari smatraju da politika nije toliko ‘zelena’ kao što se misli (zbog činjenice da uništavanje starih i izrada novih automobila uzrokuje dodatno onečišćenje), program ima svoju ekonomsku logiku. Najviše su od njega profitirali Ford, Honda i Toyota, budući da su njihovi modeli Focus, Corolla i Civic tri najprodavanija automobila u programu. Slične poticaje uvele su i neke druge zemlje poput Njemačke.

Program kancelarke Angele Merkel u Njemačkoj još je izdašniji od američkoga – iako je svota kojom potiču zamjenu starih automobila manja za tisuću dolara, njihov program više je nego dvostruko teži i iznosi čak sedam milijardi dolara. To je rezultiralo porastom prodaje automobila za 26 posto u prvoj polovini godine.

No, oporavak autoindustrije ipak se najviše može zahvaliti zemljama u razvoju, ponajprije četverolistu kolokvijalno nazanom BRIC (Brazil, Indija, Kina i Rusija). Predvodnik je Kina, čija prodaja u prvim sedam mjeseci ove godine bilježi porast od 48 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U isto vrijeme proizvodnja novih automobila na kineskom tržištu porasla je također visokih 38 posto što je posljedica stimulansa Kineza u obliku manjih poreza na automobile te poticaja za kupnju u ruralnim područjima. Analitičari smatraju da Kina tek kreće u ekspanziju kad je riječ o automobilskoj industriji. Naime, kineski BDP je tek sada dostignuo razinu od 4.000 dolara po stanovniku, što je za još jednog azijskog diva – Koreju, bila pre-kretnica nakon koje je prodaja četveronožnih ljubimaca stala bilježiti 30-postotni rast u sljedećih desetak godina.

Čudno, najprodavaniji brend u Kini je General Motors. Stoga ova kompanija svoj izlazak iz bankrota namjerava graditi upravo na rastu prodaje u Kini za sto posto u sljedećih pet godina. No, njihov plan o lansiranju čak 30 modela na tom tržištu u sljedećih nekoliko godina nije kuriozitet – i Nissan i Honda namjeravaju znatno povećati svoju prisutnost u Kini povećavajući kapacitet svojih tvornica u toj zemlji. Osim Kine, rast prodaje bilježi i Indija (plus devet posto), čije bi tržište moglo dodatno živnuti u sljedećih nekoliko mjeseci budući da je tek nedavno lansiran najjeftiniji automobil na svijetu – Tata Nano.

U Brazilu je prodaja automobila porasla 26 posto u prvih šest mjeseci, no tamo se mijenja poredak najprodavanijih. Lider Ford doživio je porast od 28 posto, a slijede ga Fiat, Volkswagen i General Motors. Jedino je rusko tržište i dalje u padu, no i tu se uskoro očekuje polagani oporavak. Analitičari Scotiabanka smatraju da je autoindustrija već preživjela najgore recesijske dane te vjeruju da sada slijedi oporavak. Naime, u posljednje tri velike ekonomske krize prodaja automobila dosegla je dno jedno tromjesečje prije nego što je došlo do oporavka ekonomskih indikatora. Budući da su najprije SAD, a zatim Njemačka i Francuska objavili podatke o kvartalnom rastu bruto domaćeg proizvoda, čini se da slijede bolji dani i za autoindustriju.

No, vodeći ljudi u kompanijama ipak će biti prisiljeni razmišljati o održivosti dosadašnjeg načina poslovanja, budući da njihovi problemi nisu uzrokovani jedino krizom. Skok cijena nafta na koju proizvođači, koliko god bili slizani s naftašima, ne mogu utjecati pokazao je koliko ovisnost o samo jednom izvoru energije može biti kobna za autoindustriju. Stoga su njihovi pokušaji nalaženja alternative u električnoj energiji, biodizelu i kombinaciji s naftom u slučaju hibridnih automobila danas mnogo ozbiljniji nego prije nekoliko godina kada se to smatralo samo dobrim PR-om.

Ekonomska aktivnost svakako će profitirati od bolje situacije na tržištu automobila. Ponovno pokretanje proizvodnih linija zbog pražnjenja zaliha gotovih automobila trebalo bi, smatraju analitičari, povećati utjecaj te industrije na BDP zemalja koje proizvode automobile, slično kao što je posrnula automobiljska industrija dodatno povećala recesijske pritiske na globalnu industriju prije devet mjeseci. No, tek predstoji preslagivanje i konsolidacija u samoj industriji, budući da je trenutačno američka Vlada, koja je preuzela dobar dio dugova GM-a i Chryslera, jedan od najvećih igrača na tržištu, a zasigurno ne namjerava to ostati i u budućnosti. Tek kada kriza u potpunosti jenja može se očekivati i rasplet situacije među najvećima.

Utjecajni gradonačelnik Podgorice Mimir Mugoša kraj ljeta morat će provesti u uvjeravanju svoga manjeg koaličkog partnera – Socijaldemokratske partije – da u lokalnom parlamentu ne podrži inicijativu opozicije za raspisivanje plebisicita na kojemu bi se građani izjasnili o njegovoj smjeni zbog toga što je prije desetak dana, zajedno sa sinom Miljanom, istakao fotoreportera i zamjenika glavnog urednika dnevnog lista Vijesti.

Povod za napad na predstavnike najutjecajnijega crnogorskog medija bio je taj što je fotoreporter Vijesti drugi dan zaredom snimio nepropisno parkiran službeni automobil prvog čovjeka Podgorice na jednoj od najprometnijih avenija. Kad je Mugoša, inače hvaljen zbog razvoja grada, ali i osporavan zbog navoda o korupciji i samovolji, primijetio fotoreportera Borisa Pejovića da radi svoj posao, izašao je iz obiteljskog kafića Art i opalio mu nekoliko pljusk.

U tom trenutku naišao je urednik Vijesti Mihailo Jovović, koji je na pitanje zašto tuče fotoreportera i sâm dobio batine od gradonačelnika i njegova sina Miljana. Mlad je Mugoša, prema navodima Jovovića, čak i uperio pištolj u njega.

No više od tog nasilnog čina zabrinjava što su državne institucije potpuno stale u obranu prvoga čovjeka Podgorice. Tako su policajci koji su izašli na uviđaj ignorirali Jovovićevo upozorenje da je Mugoša mladi potegnuo pištolj. U službenim zabilješkama nijedne se ne spominje pištolj niti da je gradonačelnik Podgorice tukao izvjestitelje Vijesti.

Gradonačelnik Mugoša javno je zanijekao da je sudjelovao u tučnjavi, kao što je rekao, ljudi koji ga danima prate skriveni u grmlju i u mračnim hodnicima, a njegov je sin, koji je priveden u policiju i suslušan, rekao da je samo branio starog oca. Daljnje skandalozno ponašanje državnih tijela, na čiju podčinjenost vladajućim strukturama upozorava Europska komisija i mnoge međunarodne organizacije koje prate Crnu Goru, nastavljeno je postupcima Tužiteljstva. Ono je podiglo optužnicu i protiv Jovovića zbog navodno teških tjelesnih ozljeda što ih je nanio Mugošinu vozaču koji je, prema tvrdnjama Vijesti, bio samo svjedok incidenta.

Izgleda da je Mugoša shvatio da je vrag odnio šalu pa se obratio Tužiteljstvu kad je Jovović, koji se odmah nakon incidenta obratio liječnicima za pomoć jer mu je puknuo bubnjić zbog čega je morao biti i operiran, podnio kaznene prijave protiv gradonačelnika i njegova sina s prilično debelim snopom dokaznog materijala.

Vozač je zatražio medicinsku pomoć 14 sati nakon incidenta, nije zadržan na bolničkom liječenju, a već sljedećeg dana snimljen je kako vozi službeni automobil koji je ponovno bio nepropisno parkiran na istome mjestu, ispred kafića Art.

U Mugošinu obranu stao je i njegov partijski šef i premijer Milo Đukanović, koji je u istom automobilu s gradonačelnikom Podgorice došao na predizborni skup Demokratske partije socijalista na Žabljaku, gdje se održavaju izvanredni lokalni izbori. Đukanović, koji često tuži neovisne medije (Vijesti je prije približno godinu dana tužio i potraživao milijun eura zbog klevete i duševnih boli), rekao je da je protiv svakog fizičkog, ali i ‘medijskog nasilja’, optuživši neovisne medije za neprofesionalno obavljanje posla.