Dobro upravljanje operativnim troškovima

Napokon dobre vijesti za ulagače. To bi bio najkraći sažetak prošlotjednih vijesti iz globalnog gospodarstva. Naime, nakon prošlotjednog redovitog mjesečnog zasjedanja, američki je Fed u svom priopćenju naveo da se američko gospodarstvo izvlači iz krize. No, da bi i dalje poticao oporavak gospodarstva, američki je regulator ostavio ključne kamatne stope na rekordno niskim razinama. Ipak, iz Feda su upozorili da je globalno gospodarstvo i dalje krhko, jer poslodavci nastavljaju otpuštati radnike i smanjivati ulaganja, a zbog slabosti na tržištu rada i kredita, oslabljena je i potrošnja kućanstva, ako je primjetna njezina stabilizacija.

Stoga je Američka središnja banka produljila trajanje programa otkupa dugoročnih državnih obveznica, što je dio njezina nastojanja da oživi kreditno tržište i stimulira gospodarstvo. Dakle, Fed je priznao da se situacija u gospodarstvu poboljšava, no ne toliko da bi ukinuo sve svoje programe kvantitativnoga monetarnog popuštanja.

Na domaćem terenu situacija je daleko od oporavka. Pa, iako je domaće dioničko tržište pozitivno reagiralo na dobre gospodarske vijesti iz SAD-a i Europe, makroekonomska situacija u Hrvatskoj i dalje je vrlo teška, bez naznaka da će se u dogledno vrijeme znatnije poboljšati. Najnoviji podaci o padu domaćih maloprodaja u prvih pola godine tome idu u prilog. Naime, od siječnja do kraja lipnja ove godine, promet u trgovini na malo bio je nominalno manji 14,8 posto, a realno čak 16,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ipak, promet od trgovine na malo u lipnju u odnosu na svibanj nominalno je porastao 2,7 posto, a realno 2,8 posto. No, taj je rast bio očekivan i posljedica je povećanja potrošnje uslijed početka ovogodišnje turističke sezone. Kada se padu maloprodaje pripiše i najnovije, posljednje povećanje stope PDV te uvođenje ‘kriznog poreza’, valja očekivati da će se i najnovije mjere povećanja proračunskih prihoda negativno odraziti na domaću potrošnju, pa je realno očekivati i dvoznamenasti realni pad aktivnosti trgovine na cjelogodišnjoj razini.

2,8 posto realni je rast prometa u maloprodaji bio na početku turističke sezone u lipnju u odnosu na svibanj.

Jedan od većih tjednih gubitnika bila je dionica holdinga Profico. Naime, ta je dionica na tjednoj razini pala više od 15,5 posto uza skroman tjedni promet koji je iznosio manje od pet tisuća kuna. Razlog pada dionice leži u nedavnim skupštinskom sazivu, u kojem je predloženo delistiranje dionice s burze, ali i kupnja dionica u trezor, što ukazuje na već poznatu netransparentnost ovog holdinga. Iako se vlasnička situacija u posljednjih desetak godina u potpunosti promijenila, treba imati na umu da su u neku ruku nositelji ovog holdinga bili stradalnici Domovinskog rata koji su bili i prvotni ulagači u fond.

U prošlom je tjednu dionički indeks Zagrebačke burze Crobex, u skladu s kretanjem inozemnih indeksa, nastavio rasti. Naime, njegova je vrijednost porasla 0,7 posto, odnosno sa 1,913,37 na 1,926,59 bodova. U isto je vrijeme obveznički indeks Crobis zabilježio već dugo nezabilježen rast. Naime, Crobis je porastao više od Crobexa na tjednoj razini, odnosno čak 0,82 posto, i to s 85,47 na konačnih 86,17 bodova.

Jedna od stabilnijih dionica u ovim izazovnim vremenima, po kretanju cijene i po poslovnim rezultatima, zagrebački je Kraš. Kraš je prema šestomjesečnim konsolidiranim poslovnim rezultatima uspio očuvati ‘normalnu razinu’ poslovanja, uz zavidan stupanj likvidnosti, iako je sveopći gospodarski pad ostavio traga i na njegovim poslovnim rezultatima. Naime, šestomjesečni su poslovni prihodi Kraša u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, ove godine zabilježili pad od 3,98 posto, na 481,47 milijuna kuna, dok su u isto vrijeme poslovni rashodi smanjeni 4,94 posto, što je vjerojatno bila posljedica boljeg upravljanja operativnim troškovima. U tom je smislu u prvom polugodištu ove godine Kraš ostvario operativnu dobit u iznosu od 35,5 milijuna kuna, što je bilo 10 posto više nego u isto vrijeme lani.

No, neto dobit kompanije ipak je zabilježila pad od 9,66 posto, na iznos od 19 milijuna kuna, i to kao posljedica znatno povećanih financijskih rashoda (+58,33 posto), koji su u prvih pola godine iznosili 19,75 milijuna kuna. Najvažniji čimbenik koji je utjecao na rast financijskih rashoda bile su evidentirane negativne tečajne razlike koje su ove godine bile više za 7,7 milijuna kuna. Bilančno gledano, situacija je i dalje zadovoljavajuća. Naime, u odnosu na kraj prethodne godine znatno su smanjena potraživanja kupaca, i to s 299,5 na 237,73 milijuna kuna, kao i kratkoročne obveze koje su u isto vrijeme pale gotovo 18,5 posto, na iznos od 255,67 milijuna kuna. Razina dugoročnog duga zabilježila je tek zanemariv rast (+0,66 posto) pa je on na kraju lipnja iznosio 200,28 milijuna kuna. Usto, razina kratkotrajne financijske imovine u istom se promatranom razdoblju smanjila 3,22 posto, na iznos od 25,5 milijuna kuna, dok je iznos novčanih sredstava na žiro-računu društva gotovo udvostručen, sa 27,88 milijuna kuna, koliko je iznosio na kraju 2008. godine, na 55,56 milijuna kuna potkraj lipnja tekuće godine.

U tom je smislu očigledno da su se u Krašu tijekom posljednjeg kvartala prilagodili novonastalim uvjetima smanjene likvidnosti i skupog financiranja te da ni u budućem razdoblju ne bi trebali imati problema s normalnim financiranjem poslovanja.