Dobro vrijeme za uvoz strojeva

Kvaliteta bilja, dakle i ‘konkurentna’ cijena, glavni su razlozi zbog kojih uređivači vrtova i okućnica u nabavi potegnu sve do Sicilije. Dva, tripot na godinu, majstori od vrta odaberu i popisu ponudu te krenu s narudžbama ovisno o zahtjevima klijenata. No, prijevoz od Italije do hrvatskih okućnica zna ovisiti i o kooperantima, prijevoznicima, koji su često držali glavnu riječ pri pregovaranju. Sve donedavno.

• Još prošle godine nije bio nikakav problem napuniti kamione. Morali smo se dobro izboriti kako bi i naše sitne narudžbe došle na red, a često su upravo zbog toga kasnile isporuke klijentima. No, sve češće nas zovu prijevoznici i pitaju treba li što voziti. Primjerice, nedavno nam se javio jedan koji je vozio do Napulja i ponudio da će o svom trošku voziti do Sicilije samo da napuni kamion – kazala je zaposlenica tvrtke koja se bavi hortikulturom.

Njeno iskustvo tek je jedno od niza koja dokazuju kako je kriza promijenila pregovaračke pozicije i domaćim proizvođačima i uvoznicima. U shizofrenim gospodarskim trenucima, kad je svaki politički potez ‘ključniji’ od onog prethodnog, ne bi čudilo da netko iz vladajuće klise uspješnima proglasi i recentne podatke Državnog zavoda za statistiku prema kojima je vanjskotrgovinski deficit pao 38,2 posto (iznosi 28,65 milijardi kuna), a pokrivenost izvoza uvozom.

Iako u drugom polugodištu malo koji poduzetnik vjeruje u skori, optimistični razvoj situacije, za neke bi se pad uvoza ipak mogao pretvoriti u priliku za rast tržišnih udjela. Kao što tvrdi ekonomski analitičar dr. Ante Babić, sada je pravo vrijeme za povećanje kapaciteta odnosno uvoz strojeva i opreme čije su cijene, pogotovo na američkom tržištu, dramatično pale. Nadalje, budući da struktura potrošnje pokazuje kako opada segment potrošačke elektronike, bijele tehnike i slične, trajnije robe široke potrošnje, ulazak domaćih proizvođača u taj segment neće polučiti dobre rezultate, dok će im slabljenje pozicija uvoznika prehrambenih i duhanskih proizvoda te pića otvoriti prostor za rast budući da potrošnja takvih dobara u Hrvatskoj ni u krizi nije zabilježila znatnije promjene.

Dakle, činjenica da uvoz pada brže od izvoza ne znači samo da je, kao što ga mnogi nazivaju, ‘uvoznički lobi’ na koljenima već i da su i domaćim proizvođačima i izvoznicima poljuljene tržišne pozicije. O tome najbolje svjedoči struktura uvoza, prema kojoj su u prvih šest mjeseci najveće stope pada zabilježili uvoznici strojeva i prijevoznih sredstava, slike materije, dok je osjetan pad ostvaren i u segmentu uvoza nafte i naftnih derivata (43,6 posto), ponajviše zbog pada cijena, koji se u prvom kvartalu kretao oko 20 posto u usporedbi s prošlogodišnjim.

Preciznije, iako su cijene strojeva i prijevoznih sredstava i nešto više nego lani, kompanije su u toj kategoriji uvele čak 9,5 milijardi kuna manje (36,3 posto), dok je uvoz srovnih materija pao za gotovo pola milijarde (33,2 posto). Prema svjedočanstvu člana Uprave P. Z. Auta Franza Lohningera, krah automobilske industrije u zapadnim zemljama preslikao se i na domaća tržište, a kriza, odnosno smanjena potražnja prepolovila je uvoz cestovnih vozila (u prvih šest mjeseci uvoz se smanjio za 3,59 milijardi kuna).

Valja vidjeti kako će se stvari kretati do kraja godine, ali moram priznati da nema mjesta prevelikom optimizmu. Trenutačno nemamo potrebe za nekim oštrijim rezovima, ali ako se negativni trend nastavi i sljedeće godine morat ćemo posegnuti i za nekim nepopularnim mjerama poput otpuštanja. Pad potražnje se, pak, u najvećoj mjeri preloma preko leđa ‘dealera’ koji su se prethodnih godina zaduživali i investirali u, primjerice, uređenje prodajnih salona. Vjerujem da mnogi neće preživjeti do sljedeće godine – kazao je Lohninger.

Osim što će mnogi vlasnici automobilskih salona biti prisiljeni zatvoriti svoje ‘butige’, neizvjesnost se uvukla i u redove tvrtki kojima su transport i logistika osnovna djelatnost. Zamjenica direktorice tvrtke Gebrüder Weiss Alma Suhić kaže da osjećaju znatan pad zbirnih pošiljki u uvozu, na kojem se temelji i glavnina njihova poslovanja, a takav će se trend i nastaviti, ponajviše zbog novih Vladinih mjera koje će dodatno oslabiti kupovnu moć stanovništva (u prvih pet mjeseci osobna potrošnja je pala gotovo 10 posto).

Nadalje, problem nelikvidnosti uništit će mnoge manje tvrtke koje nisu dovoljno financijski stabilne da izdrže sve dulje rokove plaćanja. Iako smatramo dobrim rezultatom činjenicu da smo u prvom kvartalu 2009. ostvarili gotovo jednake prihode kao i u istom razdoblju lani, kriza se osjeća u svim kategorijama poslovanja, ponajprije uvozu, što se pak dalje nadovezuje i na usluge carinskog zastupanja – nastavlja Suhić i dodaje da su kao dio austrijskog koncerna najveći pad prometa ostvarili u poslovanju s Austrijom, koja je krizu počela osjećati još potkraj prošle godine, a ista se situacije preslikava i na ostale susjedne zemlje.

Premda bi se na prvi pogled moglo pomisliti su se padom uvoza već okoristili izvoznici koji su u šestomjesečnom razdoblju zabilježili manji pad od uvoznika (17,5 posto nasuprot uvoznih 26,3 posto), Željko Uzelac, direktor zadarske tvrtke TCG Tlačni lijev Benkovac, koja je lani proglašena najboljim srednjim izvoznikom, tvrdi da pad uvoza nipošto ne može biti dobar jer je on isključivo posljedica gospodarske krize. Naime, domaći pretežiti izvoznici u proizvodnji uglavnom nabavljaju sirovine iz inozemstva, a iako se u promatranom razdoblju pad njihova uvoza jednim dijelom može objasniti padom cijena na burzama, ali i padom ukupne potražnje i industrijske proizvodnje, koja je samo u svibnju pala za čak četvrtinu.

Što zbog kvalitete, što zbog neadekvatne potrošnje na domaćem tržištu, nabava sirovina je orijentirana na europske burze materijala. Tijekom prvih pet mjeseci prosječne cijene na burzi su bile niže za 35 posto u odnosu na lanjske, zbog čega je količina nabavljene sirovine dodatno smanjila uvoz za 40 posto. Pošto je pad cijena samo u svibnju iznosio čak 48 posto, smatram da do kraja godine neće biti znatnih promjena u odnosu na analizirane mjesec – objasnio je direktor TCG-a koji je svojedobno zbog krize, unatoč dobroj poziciji na ljestvici izvoznika, bio primoran otpustiti na desetke radnika zaposlenih na određeno, a jedan je od onih poduzetnika koji razmišlja i o skraćivanju radnog tjedna. Optimističan nije ni ekonomski analitičar dr. Ante Babić, koji tvrdi da je pad cijena sirovina načelno dobra vijest za uvozno ovisne domaće proizvođače, ali da je pitanje tko ima financijske snage iskoristiti priliku.

Uvoznici, pak, prema Babiću, koji su orijentirani samo na hrvatsko i njemu slična tržišta, nastavit će trpjeti gubitke, dok će iz krize uspjeti isplivati oni koji su disperzirali rizike zahvaljujući poslovanju na različitim tržištima. Primjerice, kompanije s podružnicama na poljskom tržištu, jedinom koje je ostvarilo rast, mogu kompenzirati gubitke koje su zbog pada potražnje ostvarile na tržištima poput hrvatskog. Također vjeruje da su uvoznici u boljoj poziciji utoliko što imaju šire mogućnosti financiranja.

Uvoznici su u mogućnosti okrenuti se inozemnim izvorima kreditiranja, koji osim boljih uvjeta nude i niže kamate – naveo je Babić i zaključio da koliko god Hrvati bili skloni misliti kako bi trebali biti izvozna zemlja, za izlazak iz krize ipak je realnije poticati potrošnju. U tom kontekstu svaki je rast dobrodošao, pa makar i onaj takozvanoga ‘uvozničkog lobija’.