-
Kakve promjene i projekte kao novi direktor izdavaštva Styrije pripremate za ovu godinu? – To će diktirati situacija na tržištu. Sada nemamo potrebu bilo što mijenjati. Veliki je projekt bila 50. godišnjica i novi dizajn Večernjeg lista. Rezultati tog projekta se već vide – povećao se tržišni udjel Večernjeg lista.
-
Povećala se prodaja? – Povećao se tržišni udjel.
-
Drugima je naklada pala? – Bilježi se pad svih dnevnih novina, no mi smo pali znatno manje nego ostali. Nekima je naklada pala tek malo, a nekima jako mnogo.
-
Koji su daljnji planovi Styrije u Hrvatskoj? U kojem se smjeru planirate širiti, u tiskanim, ali i u drugim medijima? – U narednih godinu dana imamo mnogo planova za širenje. To, dakako, ne znači da će se i realizirati. Među planovima su i vlastiti projekti i akvizicije. U pogledu akvizicija trenutačno je veća potreba od potražnje. Mali su izdavači, ne samo iz tiskanih medija, u sve većim problemima i jedini im je izlaz u nalaženju strateškog partnera. Mi razmatramo i analiziramo sve te opcije. Nećemo kupiti novine samo zato što su jeftine.
-
O koliko je potencijalnih projekata riječ? – Riječ je o sigurno pet važnih print-projekata. U to su uključene i akvizicije i lansiranja. U digitalnom području ne više od pet projekata.
-
Prošle ste godine kupili Poslovni dnevnik. Kako ga namjeravate učiniti profitabilnim? – Princip je isti kao i za sve ostale novine u izdavačkoj industriji te podrazumijeva prihod od prodaje novina te prihod od oglasa. Problem takvih, nišnih proizvoda jest u tome da taj segment biznisa ima uzak krug čitatelja koji zahtijeva visoku kvalitetu sadržaja, a to stoji. Styria je zadovoljna širenjem na taj segment. Prilika poslovnih novina leži u portfeljnom djelovanju. Uobičajeno je da se poslovne novine bave kongresnim biznisom, izdavanjem knjiga te burzovnih analiza. Poznavateljima svjetske medijske scene bit će dovoljno da spomenemo uspjeh Thompson Reutersa ili Bloomberga. Mislim da nema sumnje kad je riječ o budućnosti Poslovnog dnevnika.
-
U posljednje vrijeme kruže informacije da ste zainteresirani i za kupnju mjesečnika Banka. Je li to istina? – Sve su opcije otvorene i to našu grupaciju čini fleksibilnom.
-
Proširili ste se na poslovni segment, no mnogi kažu da je konkurentska EPH još jači od Styrije zbog ženskog tjednika Glorija. – U pogledu ženske štampe prisutni smo kroz magazinske priloge u dnevnim novinama i kroz televizijski sadržaj na internetu. Ne slažem se da je EPH jači od Styrije. Mislim da je situacija upravo suprotna. Nemojte zaboraviti da je Styria suvlasnik Adria Medije i zajedno s njom bitno smo jači i uspješniji od EPH.
-
Ipak neka izdanja Adria medije, kao što su Geo, National Geographic, ne stoje baš najbolje. Planirate li u suradnji s drugim suvlasnicima Adria Medije možda gašenje nekih projekata? – Nisam upoznat s time. Općenito, na tržištu magazina prisutan je znatan pad oglašavanja, kao i naklada. Mislim da je to privremeno. Svi ti magazini, naši i konkurenski, do dolaska gospodarske krize jako su dobro poslovali. I ponovit će taj uspjeh.
-
A politički tjednik? Imate li u tom segmentu nekih planova ili je to tržište popunjeno s Globusom i Nacionalom? – Mislim da im se može ozbiljno i opasno konkurirati. Naklade tih listova padaju ne zato što publike nema, već zato što je ona odustala. Tu postoji prostor i tu smo varijantu više nego jednom razmatrali, ali zasad nemamo nikakvih najava.
-
Kriza na medijskom tržištu odrazila se i na Styrijine novine. Kome je naklada više pala, Večernjem listu ili 24sata? – Stvari se razlikuju iz mjeseca u mjesec. 24sata ima jak ljetni rast, dok je u proljeće imao jači sezone pad od Večernjeg lista. Pad se kreće od pet do 15 posto, kako za koje novine na tržištu, kako koji dan i kako koji mjesec. Relevantan će biti godišnji prosjek, a on će za Styriju biti dobar, to već sada vidimo. Vodstvo Styrije zadovoljno je rezultatima Večernjaka i 24sata jer ostvarujemo poslovni plan. U planove smo ugradili blagi pad u odnosu na realiziranu nakladu od prošle godine. No, bolji smo od plana, jer nam je, primjerice naklada 24sata trenutačno na razini od prošle godine te vjerujem da će tako i ostati.
-
Zbog pada naklade i oglašavanja u medijskim kućama sve se češće dijele otkazi. Govori se da se i u Večernjem listu najavljuju otkazi? – Previše se u kompanijama ističe ta troškovna komponenta. Styria je prije svega posvećena održavanju i rastu prihoda, a ne štednji. Što se tiče otkaza, dosad se od tih najava još ništa nije dogodilo. Također, posvećeni smo otvaranju, a ne zatvaranju radnih mjesta. Je li se pisalo o 200 do 300 radnih mjesta koja su otvorena direktno uspjehom 24sata? Nije. Nažalost.
U Hrvatskoj Styria priprema pet važnih novinskih projekata
Navodno ste osnovali tvrtku koja okuplja samo honorarne suradnike. Oni su prvi na udaru? – Prije svega važan je čovjekov rad, a tek onda njegov formalni status. Zašto bi honorarci koji rade jako dobar posao bili u nepovoljnom položaju od stalno zaposlenih? Ja to ne podržavam. Kada općenito govorimo o otkazima, osnovno je pitanje kriterija. Mislim da je pristup mnogo zdraviji kad se ocjenjuje doprinos ljudi u određenom projektu, a ne formalni status zaposlenika. Rad i doprinos moraju se nagraditi, a nerad i iskorištavanje tuđeg rada treba kažnjavati. Styria svakako želi stimulirati rad i poštenje, a destimulirati sinekure. Mi želimo da ljudi na poslu ostvaruju svoje ambicije i da ih posao ispunjava. Ne želimo da na posao dolaze s grčem u želucu. Posebno novinarima i urednicima želimo omogućiti da rade pošteno i uistinu neovisno.
Kako vidite hrvatsko medijsko tržište u razdoblju od tri do četiri godine? Očekujete li neka znatnija preslagivanja? Dolazak novih igrača poput Ringiera? – Presudno su pitanje marketinški prihodi i njihovi udjeli među vrstama medija. U Hrvatskoj je neprirodno velik udio televizije te premali udio prihoda od oglasa na internetu. U Europi, posebno u skandinavskim zemljama, novine imaju mnogo veći marketinški udjel od televizije, internet je negdje i prestigao televiziju i pitanje je dana kad će prestići novine. Problem tiskanih medija i weba u Hrvatskoj leži upravo u tome. U tiskanim medijima doći će do daljnje segmentacije. Tržište će sazrijeti kad se stvarno bude znalo koje su novine za koju publiku, koliko se cijene i kako su pozicionirane politički, svjetonazorski, koncepcijski, formatom, brojem stranica itd… Ulazak novog igrača na tržište je moguć, no ne očekujem da će se pojaviti netko novi. Ako i dođe netko poput Ringiera, trebat će mu mnogo vremena da nauči na kakvo je tržište stigao. Mi smo malo tržište na kojem se lako lome zubi, a novac teško zarađuje.
Jeste li zagovornik ideje da će tiskane novine nestati u budućnosti? – S tim popularnim tezama se ne slažem. Vjerujem u novine i u to da ćemo ih dugo gledati na kioscima. Pitanje je samo podjele na one koji znaju i mogu i na one koji ne znaju i ne mogu. Kriza novina najdublja je u Americi, a kriza je to razmaženih i nesposobnih. Novine su tamo imale monopol na male oglase, jako velike profitne marže i to je uljuljako cijelu industriju koja novine nije razvijala prema potrebama publike. Novine prije svega žive od publike, a onda od marketinga. Da je čak i u ovom vremenu moguće pokrenuti profitabilne novine pokazuju 24sata. Zato smo i dobili niz važnih međunarodnih priznanja.
Styria se sve više okreće internetu. Pokrenuli ste njuskalo.hr, nedavno biramkarijeru.hr. Kada će ti projekti biti profitabilni? – Očekujem da će najveći dio našega digitalnog poslovanja biti profitabilan već iduće godine. Kao što vjerujem u tiskane medije, zaljubljenik sam u digitalne medije koji su medijski biznis budućnosti. Mi ćemo ih razvijati kao zaseban biznis u kojem vrijede drugačija pravila nego u tiskanim medijima, a opet – snažno ćemo povezati tiskano i digitalno. Govorim o cijelom medijskom prostoru interneta koji ne uključuje samo vijesti već niz različitih usluga i poslovnih modela koji se brzo mijenjaju. Tko god se ozbiljno bavi medijskim biznisom mora biti spreman na neprestano učenje i stalne promjene. Ne postoji više model koji će stotinu godina funkcionirati na isti način.
Što mislite o potezu medijskog mogula Ruperty Murdocha o naplati web sadržaja? – Simpatičan mi je jer u trenutku kad svi odustaju od toga, on ide protiv ‘struje’. S druge strane, mislim da nije u pravu. On može naplatiti sadržaj Wall Street Journala, u kojem su kvalitetni tekstovi i vrijedne informacije namijenjene visoko platežnoj publici, no kako će naplatiti tabloid The Sun koji je cjenovno nisko pozicioniran? Mislim da se ne može sve naplatiti, ali vjerujem da je Murdoch, svjestan svoje globalne moći, namjerno odlučio pozitivno provokirati cijelu industriju koja je pretjerano i neopravdano depresivna.
Kakav je u tom pogledu stav Styrije? – Ne vjerujemo u naplatu news sadržaja na internetu. Samo u naplatu specifičnih sadržaja.
