Približavanje jeseni i zime čini nas zabrinutima s obzirom na pesimistične najave u tisku, a da ne govorimo o problemima koji se potencijalno mogu pojaviti dolaskom zime zbog neriješenih energetskih odnosa na relaciji Rusija-Ukrajina-EU. Hrvatska trenutačno ima jasne pokazatelje da dno krize još nije dosegnuto, iako svijet već polako izlazi iz krize, na što ukazuje prvi mjesni pad nezaposlenosti u Americi. U toj bi situaciji bilo idealno da je Hrvatska uspjela uhvatiti tempo ekonomskog uzleta kakav imaju zapadne ekonomije.
Jedina prijetnja ekonomskom oporavku zapadnih ekonomija jest brzorastuća kineska ekonomija koja je jedina uspjela potaknuti domaću potražnju kroz pojačano kreditiranje banaka i državnu potrošnju. Kao rezultat ekspanzije kineske burze trenutačno bilježe nevjerovatan rast burzovnih indeksa od 80 posto od početka godine, dok istodobno europske burze rastu sedam posto, a američke samo 3,4 posto od početka godine. Ekonomski rast u Kini iznosi osam posto, industrijska proizvodnja prelazi deset posto, a s druge strane minuse u Americi i Europskoj uniji nema smisla spominjati. Pitanje je hoće li se kineski balon rasprsnuti ili će uspjeti i dalje održavati svjetsku ekonomiju podalje od još dublje krize.
Ne treba zaboraviti da kineska potrošnja povlači za sobom i velik dio svjetske proizvodnje sofisticirane opreme koju kupuju Kinezi. Istodobno kupuju rudnike i postrojenja za proizvodnju metala širom svijeta. Tako generirana potražnja djeluje pozitivno na američku i europsku ekonomiju koje su u mogućnosti proizvesti ono što Kina želi kupiti, samo je pitanje koliko dugo. Zanimljiv je podatak da Kina uspijeva ostvariti suficit na tekućem računu platne bilance koji pokriva 60 posto američkog deficita! Koliko je važno da se kineska ekonomija održi i ne slomi se govore ekonomski podaci o američkoj ekonomiji koja bilježi proračunski deficit od astronomičnih 13,7 posto bruto domaćeg proizvoda, a Velika Britanija čak 14,4 posto proračunskog deficita. Uz to dolazi i podatak o rastu javnoga duga u Americi na iznad 100 posto BDP-a. Očekuje se da će u sljedećim godinama oporavak američke ekonomije zabilježiti stope od oko četiri posto rasta BDP-a što bi trebalo pridonijeti stabilizaciji rasta javnoga duga. Pitanje je kako će javni dug izgledati u slučaju da se očekivanja o ekonomskom rastu ne ispune i ekonomski rast bude oko jedan posto na godinu. U tom bi slučaju američki javni dug bi, prema nekim simulacijama, mogao dosegnuti i 150 posto udjela u bruto domaćem proizvodu. Stoga je vrlo važno da postoji potražnja za američkim proizvodima i da se oporavi domaća potražnja koja će omogućiti ostvarenje očekivanih stopa ekonomskog rasta.
