Home / Biznis i politika / HPB Internet bankarstvo. OTKRIVA MOJE S.U.P.E.R. JA!

HPB Internet bankarstvo. OTKRIVA MOJE S.U.P.E.R. JA!

Lider još tjedan dana prikuplja prijedloge svojih čitatelja. Nakon toga svi oni bit će uobličeni u službenu formu te poslani na uzavreli Markov trg. S obzirom na to da od tamo već dolaze najave novoga, jesenskog rebalansa, vremena će za poslušati glas ljudi koji taj isti proračun i pune biti i više nego dovoljno. Hoće li biti i volje?

‘Pčela radilica’ prva je otvorila širu raspravu o kriznom porezu i povećanju PDV-a. Te mjere smatra prihvatljivima, ali pod sljedećim uvjetima: Da ta mjera bude kratkoročna odnosno ograničena na točno određeno razdoblje, da se odmah u Hrvatskoj krene u akciju drastičnog smanjenja broja korisnika proračuna te da se drastičnim rezovima smanji nepotrebna potrošnja na raskoš političkih elita – smatra te objašnjava svoj stav: Ako se taj porez uvede samo da se pokrpuje proračunski manjkovi, a država nastavi ogromnu potrošnju, onda Hrvatsku čeka potpuna propast. Ne može ovo društvo više hraniti desetine, a možda i stotine tisuća onih koji su se uvukli u državnu upravu. Zato je poruka sindikatima da mi koji radimo u gospodarstvu nećemo više mirno gledati kako se pod krinkom radničkih prava zapravo žele steći prava za neradnike.

Naš čitatelj ‘Cavorbo’ zaoštrio je raspravu o političkoj odgovornosti Vlade, za što tvrdi da je jedini put prema početku oporavka države.

Pritisak na banke Pozivanje na prijevreme izbore nije se svidjelo čitateljici ‘Kiki’, koja smatra da nam oni neće donijeti ništa boljega, a u vjetar bi bilo bačeno novih 200 milijuna kuna. Neki kao ‘MH’ pozivali su i na formiranje vlade nacionalnog jedinstva… No, s obzirom na to da smo obećali kako ćemo ove stranice otvoriti za prikupljanje konstruktivnih prijedloga, poslušali smo što kaže ‘Vogue’. Nije sve u rezanju prihoda, već treba smisliti način kako oživjeti privredu i gospodarstvo, a to se sigurno neće postići tako da se ljudima smanjuje kupovna moć i tjeru ih se na ulicu zbog propasti poduzeća ili trgovina. Pa u najvećoj krizi treba stvarati, a ne uništavati postojeće – kaže ‘Vogue’.

‘Ante’ je otišao korak dalje te je ponudio svoju kriznu strategiju: Treba smanjiti državni aparat za 30 tisuća radnih mjesta. Vidimo da državni aparat troši 3,6 milijuna kuna na godinu više nego što treba. Taj iznos treba usmjeriti na potpunu informatizaciju javne uprave. Navedeni čitatelj postavio je i pitanje subvencija za državne tvrtke poput HŽ-a, ali i poticaja za poljoprivredu. ‘Željana’ smatra da poticaje treba osigurati samo za veće proizvođače, na što joj neki odgovaraju da to ipak nije mudro jer bi tako u boljoj poziciji opet bili najveći i najbogatiji. Ta čitateljica predložila je i pritisak na banke kako bi smanjile kamate na kredite jer bi se tako ostavio prostor za povećanje potrošnje. Što se tiče školstva, ‘Željana’ bi uvela stalni nastavni program pa bi djeca mogla učiti iz knjiga koje su već korištene u prijašnjim generacijama.

‘Varaždinac’ predlaže uvođenje poreza na dohodak od transakcija u poslu s nekretninama, ali i dionicama. Jelena smatra da je povećanje stope PDV-a u redu, pa čak i ‘harač’ od tri posto, ali traži uvođenje poreza na luksuz.

Osoba koja se predstavila kao ‘Bambam’ također nema ništa protiv kreditiranja Vlade, ali pritom nudi i originalan način kako to izvesti, a da se ljudi bolje osjećaju: Neka to ne bude harač nego pozajmica. Treba ljudima ponuditi obveznice za taj ‘krizni porez’ – predlaže. Budući da je rasprava u vezi s pitanjem smanjivanja administracije u jednom trenu postala prilično žustra, iz nje je proizašlo i najviše prijedloga: U roku od 60 dana napraviti preustroj lokalne uprave i samouprave, odnosno ukinuti oko 50 općina koje se samostalno ne mogu financirati – predložio je ‘Danimir’.

Čitateljica ‘Maja’ ‘dragoj premijerki’ na tom tragu predlaže da, želi li spasiti državu, ‘rashode reže do kraja’. ‘Alex’, pak, odlazi korak dalje pa predlaže da osim niza općina treba ukinuti i županije. – Premijerka se mora riješiti i nekih ministara koji čine nered – kaže. Zoran traži da se provjeri i gdje su saborski zastupnici kad nisu u Saboru, a jedan čitatelj čak predlaže smanjenje njihova broja, dakle i financijskog tereta za 50 posto. Tako bi država pokazala kojim smjerom treba ići reforma. Osim toga trebala bi preuzeti obvezu plaćanja svih svojih obveza u roku od 30 dana – predlaže recept za podizanje financijske discipline.

Po pitanju lošeg stanja u brodogradilištima ‘Ivan’ predlaže da se njihov razvojni smjer potpuno promijeni: – Zašto se naša brodogradnja ne okrene gradnji jahti, jedrilica, glisera… to tržište stalno raste i na njemu su velike marže?

Još jedno ‘zašto ne’ ‘Ivan’ postavlja u kontekstu okretanju alternativnim izvorima energije. S njim se donekle ne slaže čitatelj koji postavlja pitanje o iznosu od 1,1 milijardi kuna koliko je u proračunu namijenjeno Fondu za zaštitu okoliša. On tako predlaže da se taj novac uštedi jer nije vrijeme za potpore u tom sektoru koji mnogima donosi odlične zarade, ali ne i državi.

Za kraj neki predlagači antirecesijskih mjera i krojači našeg prijedloga za rebalans proračuna zazivaju goli razum. Dio njih pita se čemu izdvajanje u proračunu za nešto što se zove ‘Agencija za opremu pod tlakom’. Drugi zazivaju MMF, ali i Vladu da uštedi tako što će bivšem premijeru Sanaderu odrezati dio nezasluženih primanja koja se odnose na upitan minuli rad. Da jednake poruke ne bi u skoroj budućnosti sustigle i aktualnu premijerku, gospodi Kosor zaista ne bi bilo loše poslušati ovaj glas naroda.