Home / Tvrtke i tržišta / FOREX OBMANA (2) Ministarstvo financija ispituje tvrtke umrežene s Acron grupom

FOREX OBMANA (2) Ministarstvo financija ispituje tvrtke umrežene s Acron grupom

Na upit postavljen Ministarstvu financija u vezi s prema svemu sudjelujućim radnjama koje pod kapom ulaganja posredstvom Forexu vrši tvrtka Acron Grupa i njezini predstavnici odgovoreno nam je sa zakašnjenjem, nakon zaključenja Lidera u kojem smo pisali o ‘Forex obmani’: – U tijeku su aktivnosti više nadzornih tijela. Poslovi kojima se navedene tvrtke bave u djelokrugu su poslova više nadzornih tijela, pa je o rezultatima nadzora preuranjeno govoriti – kaže se u odgovoru ministarstva na upit jesu li upoznati s time da se ta tvrtka bavi sumnjivim načinom ulaganja.

Podsjetimo, zagrebačka Acron Grupa obećavala je ulagačima povrat na uložena sredstva od 100 do 150 posto na godinu. Iako su se ugovorno zaštitili na način da Forex, na kojemu prema trenutačnoj zakonskoj regulativi nije dopušteno trgovati nikome osim poslovnim bankama, Acron je svojim klijentima usmeno objašnjavao kako su pronašli ‘rupu’ koja im dopušta da ipak plasiraju ta sredstva. Nakon nekoliko mjeseci u kojima je Acron isplaćivao dobit klijentima, kao i u svakoj financijskoj piramidi došlo je do problema s isplatama, a 400 ulagača ostalo je bez ukupno 70 milijuna kuna uloženih sredstava.

No, nekoliko podataka koje smo u međuvremenu doznali demantira odgovore koje je potpisao jedan od direktora Sanjin Krpelnik. Ulagači su o činjenici da trgovanje vrši druga tvrtka Capys d.o.o., obaviješteni više od godine dana kasnije, kad im je svima sugerirano da potpišu ugovore o prijenosu potraživanja s Capysom, što je najveći broj i učinio. Gotovo od samog osnivanja Acrona potpisano je više ugovora o poslovnim suradnji koji su, najblaje rečeno, nelogični.

  • Društvo Capys bavilo se za račun Acron grupe ulaganjem na devizno tržište u RH u hrvatskim bankama – kaže Krpelnik. Ako je tome tako, zašto sam Acron nije potpisao ugovore s domaćim bankama? Umjesto toga Acron je plaćao desetpostotnu proviziju za sva sredstva proslijeđena Capysu. Svakoj posredničkoj tvrtci (a čija su imena nakon što smo se obratili s novinarskim upitom misteriozno nestala s web stranica Acrona) isplaćivana provizija od prosječnih deset posto za svako ulaganje. Time ukupni troškovi Acrona prije prosjeđivanja Capysu na ‘ulaganje’ rastu na 20 posto, čemu treba pribrojiti Capysovu proviziju, tj. udio u četvrtini dobiti.

No, tu ne prestaju nelogičnosti u poslovanju Acron grupe. Tvrtka je osnovana potkraj 2007., a jedini je osnivač bio Tin Mudrovčić. Tijekom 2009. kao osnivač se u službenim podacima pojavljuje tvrtka AG Primus, također u vlasništvu Mudrovčića, kojega mnogi ulagači koji su nam se javili opisuju kao osobu ključnu za poslovanje Acrona.

Osim AG Primusa Mudrovčić je osnovao još dvije tvrtke – Acron grad te Obsido, u kojima se pojavljuju osobe koje su redom radile za Acron ili su s njime bile u poslovnim odnosima – Aleksandra Raach, Dejan Perić i Donat Lokas. Acron grupa kreditirala je samog Mudrovčića i jednu njegovu tvrtku s više od četiri milijuna kuna. Dodaju li se tome doista visoki iznosi plaća koje su prinali zaposleni u Acronu (15 do 24 tisuće kuna), cijela priča o sudjelovanju u dobiti poduzetnika ili tzv. tajnom društvu, dospijeva praktički u domenu znanstvene fantastike. Sigurno je, međutim, da je riječ o skupini prilično vještih ljudi koji koriste zakonske rupe kako bi zakomplicirali poslovanje i na što više državnih tijela raspršili eventualnu kontrolu koja je, prema navodima nadležnih, u tijeku.

Ostaje, međutim, pitanje jesu li nadležni mogli već prije, na same indicije da je riječ o ulaganju posredovanjem Forex, reagirati i spriječiti takve tvrtke, kojih u Hrvatskoj osim Acrona ima još nekoliko, da prihvatite toliko ulagače i ‘olakšaju’ ih za pozamašne svote novca.

Sjedišta Acron grupe u Heinzelovoj (lijevo) i Capysa u Prečkom (desno). Zajedničko im je što su diskretni, bez naziva na ulazu.