Znak za uZitak

Posto, a plaća im se u roku od 120 do 200 dana i vrlo često u obliku kompenzacija. Ako se u obzir uzme i stopa povrata kruha od 25 posto, jasna je opravdanost takva ulaganja – naglasio je Vladimir Bulić, direktor Richemont kluba, strukovne udruge koja okuplja 35 najvažnijih pekarskih tvrtki.

Udruživanje tvrtki u vlasništvu Mate Škoje i Ivice Babića da bi preuzele pekarski dio Mlinarove imovine svakako će utjecati na poredak na lokalnoj razini, ali i na zaostravanje utakmice u plasmanu robe u trgovačkom lancu Konzumu.

Prva na udaru, ako se snažno ne usredotoči na vlastite specijalizirane prodavaonice Klara trade i na prodavaonice Prehrane, mogla bi se naći tvrtka Zagrebačke pekarne Klara, koja je kao i Mlinar proizašla još iz socijalističkog sustava kao veliki industrijski pogon nespreman za nove tržišne uvjete. Za razliku od Mlinara, čiju je preobrazbu počeo Agrokor, a nastaviti će je ambiciozni dalmatinsko-slavonski dvojac, Klara još nije iskoristila svoj potencijal. Još joj je najveći kupac lanac Konzum, u koji je Mlinar do sada plasirao 35 posto svog asortimenta. Budući da je Klarna proizvodnja trenutačno dislocirana na četiri lokacije u Zagrebu i okolici, što joj povećava troškove poslovanja, trebala bi ubrzo otvoriti moderni pogon izvan grada.

Na dalmatinskom je tržištu prepuštanje nekadašnjeg ‘Agrokorova’ pekarstva Pekari Babić iz Splita, koja je preuzela šibensku Krku i pekarnice u Sinju, Metkoviću i Dubrovniku, stvorilo novog lidera. Do sada u vlasništvu Ivice Babića, ta je pekarnica dijelila tržište s pekarnicom Bobis Svagušom u vlasništvu Joška Svaguše. I jedan i drugi do sada su imali pedesetak prodajnih mjesta od Šibenika do Dubrovnika. Babić se vezao uz trgovački lanac Tommy, a Svaguša uz Kerum. U ovom trenutku, Babić s potporom partnera s kontinenta i novim proizvodnim kapacitetima diljem dalmatinske obale ima priliku potpuno zagospodariti tim tržištem.

No unatoč trenutnom preslagivanju pekarsko tržište i dalje je veoma fragmentirano i regionalno podijeljeno, a tržišnog lidera na nacionalnoj razini nema. Na godinu se u toj industriji, prema procjenama Richemont grupe, ‘okrene’ otprilike dvije i pol milijarde kuna, s time da se najveći dio (prema podacima iz struke), odnosno 70 posto, i dalje ostvaruje putem pekarnica i malih prodavaonica ‘na uglu’. Prema toj računici između 30 i 35 posto drže lokalni, većinom županijski, igrači, ujedno članovi strukovnih organizacija Žitozajednice i Richemont kluba. No gledajući prihode osam glavnih igrača, njihov se udio penje na 50 posto vrijednosti ukupnog tržišta. Konkurencija je najbrojnija u Zagrebu, gdje su se do sada borili veliki inertni sustavi Zagrebačke pekarnice Klara i Mlinar, kojima stagnira tržišni udio, i moderne fleksibilne pekarnice Pan-pek, Frumentum, Dubravica i Dinara. U Slavoniji je preuzimanjem Mlinara sada naj-

Škojo i Babić drže 22 posto. Škojo – Babić – obuhvaća Mlinar Čakovec, Škojo Osijek i Pekaru Babić Split, koji zajednički nastupaju na tržištu.

U plasmanu pekarskih proizvoda Čakovečkim mlinovima pomaže vlastita maloprodajna mreža poslovnica široke potrošnje koje bi se prema stručnim procjenama trebale jednim dijelom pretvoriti u prepoznatljive specijalizirane trgovine pekarskim proizvodima. Lokalni su lideri i sisački Mlin i pekarnice Ljudevit Posavski te Brionka Pula.

Valja vidjeti hoće li tandem Škojo-Babić uspjeti u konsolidaciji tržišta tako da to sam provede ili će to učiniti igrači čiji će položaj ugroziti novi poredak snaga. Naime, dok u Hrvatskoj deseci tvrtki drže zanemarive udjele, pekarska tržišta u cijeloj Europskoj uniji najčešće imaju od dva do tri najjača igrača.