Poduzetnički bankari

Kad voda dođe do grla, pomoć se traži na svim stranama. Iako bankama dijeljenje savjeta poduzetnicima nije glavni posao i one shvaćaju da im nije u interesu da klijenti propadnu pa, ako ništa drugo, imaju savjetničke timove kojima se poduzetnici mogu obratiti. U posljednje vrijeme, kažu u bankama, njihova se pomoć traži sve više. Najčešće se traži kreditiranje likvidnosti i premošćivanje problema naplate, no traže se i, kažu u Zabi, savjeti kako postupiti u pojedinoj situaciji i stajališta bankara o globalnoj situaciji.

U RBA-u kažu da se danas moraju zadovoljiti stroži kriteriji i osigurati dodatna sredstva naplate; preferiraju se klijenti s većim iznosima depozita u odnosu na tražene zajmove i sve se dogovara s kreditnim referentom. U Zabi u sklopu 46 poduzetničkih centara postoje poduzetnički bankari s kojima klijenti pokušavaju pronaći zajedničko rješenje u obliku reprograma i obnove kredita te produljenja rokova plaćanja. Pretvaranje duga u vlasnički udjel i aktivno uključivanje banke u upravljanje zasad je vrlo rijetko jer ga izbjegavaju i tvrtke i banke, ali u budućnosti, kad će izbor biti ili to ili propast tvrtke, moglo bi postati češća praksa.

Međutim, stvarna pomoć koju banke pružaju poduzetnicima deklarativna je, posebno danas, i najčešće se svodi na lijepe riječi poput ‘zadovoljstvo klijenta među glavnim nam je prioritetima’. U razgovoru s poduzetnicima mogu se pronaći brojni primjeri. Jedan od njih jest donjomiholjački Kanaan, najjači hrvatski proizvođač čipsa i flipsa, koji unatoč recesiji bilježi rast prihoda od 20 i više posto. Problem nelikvidnosti rješavao je dizanjem kratkoročnih kredita. No problem je kulminirao početkom godine kad je Kanaanu zatražio novac za preradu 3,5 tisuća tona krumpira koje je imao na zalihi.

• Ako proizvodnja stane, krumpir propadne i tada su gubici enormni. Budući da je razlika u naplati i plaćanju dobavljačima postajala sve veća, i rate za kratkoročne kredite počele su nas gušiti. No rješenje je bila prerada zalihe i prodaja, jer otkako je recesija, ne možemo proizvesti koliko možemo prodati – kaže vlasnik i direktor Zvonko Popović.

• Međutim, banka čiji smo klijent godinama nije nas htjela poduprijeti – dodaje. Popovićev Kanaan u nedostatku novca nije imao drugoga izbora nego smanjiti količinu proizvodnje u odnosu na mogućnosti, usporiti izvoz te se istodobno okrenuti kupcima koji plaćaju.

• Umjesto da mi pomogne i ponovno zaradi na meni, banka najprije gleda kako će namiriti sebe. Da je dio novca koji su banke dale državi završio u gospodarstvu, danas ne bi bili na koljenima. Kanaan je uz provedene mjere koje su uključivale i smanjenje plaća svim zaposlenicima tvrtke i dalje rastao prodajom i poslovnim rezultatima, pa mu je banka, vidjevši šestomjesečne sve bolje rezultate, ponudila novac.

Sada nam se javlja mnogo više poduzetnika koje prije svega muči otežana naplata, nedostatak kredita itd. pa su glavne teme izvori financiranja. Ima i onih koji primjerice ne znaju što je faktoring, kamoli gdje ga tražiti i kako dobiti. Mi im pomažemo informacijama i stručnim savjetima – kaže Darija Krstić, direktorica Osječkoga poduzetničkog centra.

Savjeti koje daju poduzetnicima početnicima besplatni su, ali ozbiljniji se projekti strateške prirode koji uključuju analizu cjelokupnog poslovanja naplaćuju.

• I dalje smo pet do šest puta povoljniji od certificiranih konzultanata – kaže Krstić.

Kvaliteta institucija mjeri se njihovom sposobnošću da pomažu u rješavanju problema poduzetnika. GEM istraživanja, koja provodi CEPO, već godinama pokazuju da postoji znatan broj institucija koje se deklariraju kao institucije za podršku razvoja poduzetništva, ali je zadovoljstvo njihovim uslugama prilično nisko. Razlozi za nezadovoljstvo su u uslugama koje nisu ekspertske podržane – posebno za mala poduzeća.

• Konzultantska ili edukativna usluga za malo poduzeće vrlo često je neko općenito znanje, samo ‘smanjeno’ na razinu malog poduzeća ili obrta. To naravno nije dobro ni u normalnim vremenima (djeluje odbijajuće, jer poduzetnici ne vide od toga korist, pa prestaju i vjerovati da su im te institucije potrebne i korisne), a kamoli u kriznim, kada su problemi teži – kaže Singer.

HGK, primjerice, uglavnom pruža informacije o tvrtkama, propisima, obrazovanju i povezivanju sa stranim partnerima, što u sadašnjim uvjetima nije najtraženija pomoć.

• U Sektoru za industriju radi se na konzultantskoj osnovi tako da se za svaku tvrtku pojedinačno vodi kroz proces dobivanja poticaja, kredita itd. – kaže potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta, dodajući da tvrtke sada najviše upozoravaju na informacije o solventnosti stranih partnera jer prijevare u izvoznim poslovima postaju sve češće.

• Malom je poduzeću teško naći dobrog partnera u rješavanju problema – za mnoge su prema da bi bili zanimljiv klijent, a za mnoge preteška jer njihovi problemi iziskuju konzultanta koji razumije strukturu i dinamiku funkcioniranja malog poduzeća – kaže Singer.

Iako zvuči otrcano, na kraju vrijedi jedino to da se u krizi vrijedi obratiti jedino onima kojima se vjeruje da će vašem problemu pristupiti kao svom vlastitom. Nažalost, lakše je povjerovati u to da je takav scenarij prije puka slučajnost i sreća nego pravilo.