Home / Tvrtke i tržišta / Kako radi dječji mozak

Kako radi dječji mozak

Nike za zaštitu djece Grada Zagreba upozorava na drugu stranu iste priče. Imamo li na umu odrasle koji vrlo često kao prioritet u obiteljskom budžetu stavljuju upravo želje djeteta, može se reći da je potrošačka snaga djece velika – kaže Buljan Flander. Zašto su djeca jedna od najatraktivnijih ciljanih skupina oglašivača? Osim ‘odgoja’ budućih vjernih potrošača, jer agresivne promidžbene kampanje usmjerene prema djeci primarno ih uče tomu da su materijalne vrijednosti u životu presudne, veliki interes oglašivača je i u činjenici da su djeca kupci koji troše vlastiti džeparac i utječu na potrošnju roditelja. Nemogućnost djece, smatraju u agenciji Spona, za kritičko promatranje ponuđenih oglasa i razlikovanje ‘dobrih’ i ‘loših’ oglašivačkih poteza, kao i veća podložnost ovisnosti, dodatno su kategorije o kojima treba voditi računa. Dodamo li tome i podatak kako već dijete u ranoj predškolskoj dobi može prepoznati neki brend ili proizvod, a da do desete godine stvara vlastite potrošačke navike, postaje jasno o kakvoj moći govorimo, ali i kakva je industriji koja na njih cilja – kaže Dešković.

Dječji mozak, vele u IM&C-u, neispisana je i potpuno nova ‘ploča’ na kojoj se nalazi zaista mnogo prostora oslobodjenog raznih utjecaja i predrasuda, a koje odrašli steknu na osnovi godina pozitivnih i negativnih iskustava i raznih životnih situacija. Djece su stoga komunikacijski inferiorna te upravo zato načelo etičnosti ovdje mora biti prvi i osnovni element kreiranja komunikacijske strategije – kaže Mamić. Da je tomu tako, dodaje, potvrđuje i sve češće korištenje slika i animacija te filmića lako prihvatljivih dječjoj percepciji, ali i simpatičnih odraslima pri oglašavanju proizvoda široke potrošnje. Posljednja takva reklama koja je prošloga tjedna pogledana više od pet milijuna puta na You Tubeu je Evianov reklamni spot ‘Djeca na koturaljkama’.