Home / Biznis i politika / Neću brodogradilišta ako ne dobijem gradnju brodova za obalnu straž

Neću brodogradilišta ako ne dobijem gradnju brodova za obalnu straž

Do tri puta nego u europskim zemljama dolazi iz Italije, a već četiri godine svoje usluge predstavlja na tržištu Velike Britanije i Irske. Uglavnom je riječ o pacijentima iz srednje i više srednje klase. U zagrebačkoj Poliklinici Šljaj-Anić, gdje rade dvojica sveučilišnih profesora, prof. dr. sc. Mladen Šljaj i prof. dr. sc. Ivica Anić, vodeći stručnjaci iz područja ortodoncije i endodoncije, posjetitelji su u podjednakoj mjeri poznate osobe iz politike, biznisa, estrade i sporta, ali i obični ljudi koji žele investirati u svoje zdravlje.

Najviše se primjenjuju zahvati iz implantologije i estetske stomatologije, a pacijenti su sve češće stranci, pretežito Talijani.

U vrhunskim stomatološkim ordinacijama rutinski se upotrebljavaju implantati za nadomjestak zubi proizvođača iz svjetskog vrha. Ravnatelj dr. Zdenko Trampuš ističe da su najčešći zahvati koje rade postavljanje ligvalnih ili nevidljivih aparata za zube, izbjeljivanje zuba zoom tehnologijom koja ne oštećuje caklinu i zubno meso te implantološke zahvate koji u roku od 24 sata ‘vraćaju’ zube.

Tehnologija kojom se koristimo omogućuje pacijentima da kažu zbogom protezama i dobiju nove zube u roku od 24 sata. Postupak ugradnje traje nekoliko sati i idealan je rješenje za najužurbanije. Pacijent najprije dobiva prototip zuba kao privremeno rješenje, a finalno dizajnirane zube po ‘svojoj mjeri’ može dobiti u tri mjeseca. Jedna od najnaprednijih tehnika kojom se koriste u oralnoj kirurgiji je piezo kirurgija koja omogućuje precizne i selektivne kirurške rezove, bez oteklina, ožiljaka i boli. Time posjet zubaru, naglasio je Trampuš, postaje bezbolno iskustvo.

Medicinski turizam pojam je koji se sve više rabi za profitnu granu gospodarstva koja povezuje turizam sa stomatološkom strukom i (ili) estetskom kirurškom. Prilike za razvoj takva oblika dentalne industrije, koja u Hrvatskoj zauzima tek 0,007 posto ukupnoga BDP-a, prema mnogima ima pogotovo jer tržište nudi školovane stomatologe čije su cijene usluga i do triput jeftinije od njihovih kolega u Italiji ili Velikoj Britaniji. Takav oblik turizma najveće šanse za razvoj ima u Istri, gdje je već sada sve više stomatologa uključeno u taj biznis. Poliklinike i ordinacije otvaraju se diljem jadranske obale, a neke su otvorene na Pagu, u Vodicama. Sve su uobičajenije situacije da zubari iz kontinentalnog dijela radi pokrivanja potreba takvih gostiju otvaraju svoje ordinacije i na obali, najčešće u hotelima ili njihovoj blizini.

Stomatolozi tvrde da je medicinski, odnosno dentalni turizam fenomen koji raste u svakom smislu, pa mnogi sadašnji krizu u gospodarstvu koja utječe i na financije ‘turista pacijenata’ gledaju optimistično. Smatraju da je riječ o prolaznoj stagnaciji u posljednjih sedam mjeseci.

Da bi se potaknuo hrvatski dentalni turizam, prema riječima dr. Popadića stomatolozi i estetski kirurzi i srodne djelatnosti trebaju se udruživati u grupe i zajednički predstavljati u svijetu. Hrvatska u tom smislu prema mišljenju struke još uvelike kaska za zemljama kao što su Cipar ili Mađarska, koje su u suradnji s državom uspjele snažno istupiti na inozemna tržišta, dobiti pomoć i kapital od države i graditi zdravstvene centre. Hrvatska još ima priliku napraviti to.