Home / Informacije / Telekomunikacijsko tržište razvija se i recesiji usprkos!

Telekomunikacijsko tržište razvija se i recesiji usprkos!

Treba i dalje poticati razvoj i primjenu širokopojasnog pristupa, pripremiti uvođenje mobilnih mreža četvrte generacije (LTE) i transformaciju prema NGN mrežama nove generacije te poticati konkurentnost.

Nikada dosad svijet nije bio tako informacijsko-komunikacijski vezan kao što je slučaj s aktualnom recesijom. Taj je fenomen pozitivan jer promiče i zadovoljava osnovno ljudsko pravo i potrebu za komunikacijom i dostupnošću informacija, ali istodobno broj dostupnih informacija i stalno podgrijavanje loših scenarija vrše dodatni psihološki pritisak na korisnike. Tako se često i nesvjesno negativno djeluje na niz aktivnosti. Na svjetskoj se sceni pred našim očima stvorila svojevrsna virtualna negativna spirala koja u svoje kruge uveliča sve koji konzumiraju njezin komunikacijski krizni sadržaj. Posljedice toga začaranog kruga donekle se osjećaju čak i u zdravim i prosperitetnim djelatnostima i sektorima koji su temelj razvoja društva i bez kojih bismo se teško mogli izvući iz ove krize, a gotovo nemoguće dalje se razvijati. Jedan od tih prosperitetnih i konkurentnih sektora upravo su informacijsko-komunikacijske i telekomunikacijske tehnologije.

Naša je civilizacija upravo ušla u petu tehnološku revoluciju u posljednjih 240 godina koja obuhvaća IT i telekomunikacije. Ta će tehnološka revolucija uključiti eksponencijalni rast broja korisnika i komunikacijskog prometa u idućih nekoliko godina sa sadašnje četiri milijarde mobilnih korisnika i 400-tinjak milijuna korisnika nepokretnih mreža na gotovo 50 milijardi konekcija kojima će se povezati korisnici i uređaji koristeći se širokopojasnim pristupom. Zbog toga će i poslovno okruženje doživjeti nevjerojatne promjene. Svi trendovi govore u prilog potrebi i neizbježnosti tehnološkog i tržišnog razvoja svjetskih telekomunikacija, čemu recesija ne može i ne smije biti prepreka, nego, naprotiv, dodatni razlog za još bržu i intenzivniju primjenu ICT-a u svim poljima života uključujući i najvažnija područja poput e-zdravstva, e-učenja, e-uprave te u kontekstu stvaranja inteligentnog društva u cijelosti. Hrvatsko telekomunikacijsko okruženje zasad nije toliko pogođeno recesijama učincima. Čini se da tržište još amortizira udare, a tehnološki razvoj, premda i sâm pod budnim okom svih koji u njemu sudjeluju ili na njega računaju, još na svojoj strani ima dovoljan broj zagovornika koji ispravno procjenjuju potrebe vremena u kojem živimo.

Upravo je stupanj razvoja tržišta glavni čimbenik o kojem ovisi hoće li pojedina zemlja bilježiti rast, stagnaciju ili pad investicija u telekomunikacijskom sektoru. Na tom je polju napravljen velik pozitivni iskorak. Prije samo pet godina imali smo zatvoreno telekomunikacijsko tržište s dopolom u mobilnom segmentu i potpunim monopolom u fiksnom segmentu, neiskorišten nacionalni resurs u smislu uporabe frekvencijskog spektra, višoke cijene telekomunikacijskih usluga itd. Danas je Hrvatska po broju mobilnih korisnika s obzirom na broj stanovnika među vodećim zemljama, ne samo u regiji, napredne telekomunikacijske usluge dostupne su širokoj populaciji i njihova se cijena stalno smanjuje, uporaba interneta postala je uobičajena, a udjel domaćih ekonomije u telekomunikacijskom sektoru znatno se povećao, čime su stvorene i pretpostavke za izvoz znanja i ICT tehnologija i u druge zemlje. O dostignućima svjedoči i ocjena Europske banke za obnovu i razvoj prema kojoj je Hrvatska u domeni pravnog i regulatornog aspekta elektroničkih komunikacija svrstana u grupu zemalja koje potpuno zadovoljavaju. Ili, još važnije, Poglavlje 10 – Informacijsko društvo i mediji – u pristupnim je pregovorima s EU zatvoreno.

No tu ne smijemo stati. Bitno je osigurati stručan kontinuitet djelovanja u regulatornom segmentu. I dalje treba poticati razvoj i primjenu širokopojasnog pristupa, s regulatornog aspekta pripremiti uvođenje mobilnih mreža četvrte generacije (LTE) i transformaciju prema NGN mrežama nove generacije te poticati konkurentnost kao i sve druge aktivnosti koje pridonose razvoju tržišta. Zapravo, Hrvatska i nema izbora – mora nastaviti razvijati tržište telekomunikacija jer je to s jedne strane u interesu njezinih građana, gospodarstva i društva u cijelosti, a s druge to je jedini način da koristeći se modernim tehnologijama zapravo pomognemo sami sebi da što brže i sa što manje posljedica izađemo iz krize i ujedno pozitivno pridonesemo održivosti ukupnog razvoja.