Prihodi od izvoznih poslova 90% veći

Bez obzira na posljednje događaje, ostavku premijera, formiranje nove vlade i teške gospodarske probleme, Hrvatska ide dalje u smjeru EU, barem s najnovijom legislativom i pravilima na burzi. Naime, za desetak će se dana na Zagrebačkoj burzi početi primjenjivati nova pravila trgovanja, koja će ozbiljno izmijeniti dosadašnje funkcioniranje tržišta.

Uvest će se tzv. Prime Market, u kojem će kotirati najlikvidnije domaće dionice. Pritom će Službeno tržište, dosadašnja prva kotacija, nastaviti djelovati pod istim nazivom, dok će se tržište Javnih dioničkih društava i tržište Zatvorenih investicijskih fondova spojiti u Redovito tržište. Sadašnje usporedno tržište na kojemu kotiraju brojne tvrtke čijim se dionicama rijetko i sporadično trguje, postat će tzv. MTP tržište (Multitrgovinska platforma), a kao posebna kategorija uvest će se i OTC tržište na kojem će svi sudionici moći kupovati ili prodavati dionice putem međusobnih neposrednih ugovora.

Time se zapravo od 20. srpnja ukida obligatorna kotacija javnih dioničkih društava, a posljednji dan trgovanja prema dosadašnjim načelima bit će petak, 17. srpnja ove godine. Sve kompanije iz Prime Marketa morat će detaljno izvještavati o svom poslovanju, a svaka će imati dva market makera (brokerske kuće koje će stalno ističi naloge za kupnju i prodaju određene dionice) te će morati održavati određen stupanj likvidnosti u trgovanju. Dosadašnje dionice iz JDD kotacije trgovat će se u sklopu Redovitog tržišta ili mogu otići s burze. Inače, u JDD kotaciji dosad su bile izlistane 264 dionice, od kojih se s njih 152 rijetko trgovalo. Usporedno tržište, koje je i dosad bilo prostor za trgovanje dionicama s najnižim zahtjevima za transparentnost poslovanja, nakon najnovijeg preustroja burze, faktično više neće postojati.

Jedan od likvidnijih prošlotjednih gubitnika bile su dionice Luke Rijeka. Njihova je cijena samo u prethodnome tjednu pala 21,73 posto uz tjedni promet od 486,5 tisuća kuna. Pretpostavlja se da je pad cijene dionice riječke luke bio potaknut rasprodajom od strane institucionalnih investitora. Inače, Lučka Rijeka je u prva tri mjeseca ove godine ostvarila neto dobit u iznosu od 3,2 milijuna kuna, što je bilo 19,5 posto više u odnosu na dobit iz istog razdoblja prošle godine. Pritom je rast dobiti ostvaren usprkos padu poslovnih prihoda luke za gotovo tri posto. Ostvaren je i manji fizički promet luke. U prvom kvartalu u luci je pretovaren 1,38 milijuna tona tereta.

U prošlome je tjednu dionički indeks Zagrebačke burze Crobex, ponajprije zbog neočekivane ostavke premijera, zabilježio snažnu korekciju. Naime, njegova je vrijednost pala visokih 8,81 posto, odnosno s 1.891,96 na 1.725,37 boda. U isto je vrijeme i obveznički indeks Crobis zabilježio relativno snažnu korekciju. Pritom je Crobis pao 0,69 posto, odnosno s 86,42 na konačnih 85,82 bodova.

Bez obzira na dobre rezultate u prvom tromjesečju, u Dalekovodu se osjećaju posljedice recesije, ponajviše kroz pogoršanu likvidnost i produljenje rokova naplate.

Od početka lipnja, dionica Dalekovoda izgubila je na vrijednosti 20-ak posto, i to uglavnom zahvaljujući lošim očekivanjima vezanim uz daljnji pad državne potrošnje. Naime, Dalekovod trenutno znatno participira u velikim državnim infrastrukturnim projektima, a s obzirom na pad državne potrošnje i gospodarsku kontraktu, valja očekivati da bi se to moglo negativno odraziti na rezultate Dalekovoda do kraja tekuće godine. Zasad je situacija dobra s obzirom na to da je ova infrastrukturna kompanija u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvarila dobre poslovne rezultate.

Dalekovod je tijekom prvog kvartala ostvario ukupne prihode u iznosu od 472,3 milijuna kuna, što je bilo 32 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, dok je neto dobit kompanije u isto vrijeme porasla 13,2 posto, na 14,5 milijuna kuna. Pritom su prihodi od prodaje na domaćem tržištu iznosili 389,2 milijuna kuna, što je porast od 24 posto u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine. Prihodi u Hrvatskoj ostvareni su na osnovi ugovora s tradicionalnim kupcima na projektima cestogradnje, željeznice i energetike. Na inozemnom tržištu u Norveškoj, Albaniji, Crnoj Gori, Kazahstanu te u Bosni i Hercegovini Dalekovod je u prvom tromjesečju ostvario 83 milijuna kuna prihoda, što je bilo gotovo 90 posto više nego u prvom kvartalu prošle godine. No, bez obzira na dobre rezultate u prvom tromjesečju, u Dalekovodu također osjećaju posljedice recesije i to ponajviše kroz pogoršanu likvidnost i produljenje rokova naplate potraživanja te slabiju dostupnost izvora financiranja, čija je izravna posljedica otežano plaćanje obveza prema dobavljačima.

U međuvremenu, potkraj svibnja, Nadzorni je odbor Dalekovoda prihvatio odluke Uprave o dokapitalizaciji tvrtke Adrial iz Šibenika, zatim kupnji poslovnog udjela u tvrtki ELRA iz Vele Luke, kao i o rasporedu dobiti iz prošle godine. Tvrtku Adrial, koja je većinski vlasnik šibenskog TLM-a, Dalekovod će dokapitalizirati s najviše 20 milijuna kuna, a pritom bi ukupna vrijednost dokapitalizacije od strane svih suvlasnika trebala iznositi najviše 80 milijuna kuna, i to na način da vlasnički odnosi svih postojećih vlasnika ostanu jednaki. Konzorcij Adrial trenutačno drži 82 posto dionica TLM-a, a u jednakom će omjeru steći poslovne udjele u novonastalim društvima.