Home / Informacije / Potrošnja turista

Potrošnja turista

Iako zadovoljstvo sadašnjom situacijom neznatno raste, očekivanja od poslovanja u idućih šest mjeseci sve su pesimističnija, pa indeks tone sve dublje u kvadrant koji opisuje stanje ekonomske recesije.

Poslovnom pesimizmu u lipnju oduprli su se jedino turistički radnici i trgovci koji se raduju ljetnom radnom vremenu i većoj potrošnji turista. Najveći porast optimizma zabilježen je u sektoru trgovine. Sezona svake godine utječe na porast optimizma trgovaca, ali ove je godine osjećaj zadovoljstva sadašnjom situacijom kao i porast očekivanja rezultat ne samo početka ljetne sezone nego i promjena radnog vremena. Promet od trgovine na malo u travnju 2009. u odnosu na ožujak 2009. nominalno je bio veći 9,9%, a realno za 8,6%, čemu se ne trebamo čuditi jer su u travnju bili uskrsni blagdani. Prema istom lanjskom razdoblju nominalno je bio manji 11,9%, a realno 14,5%. Gledano kumulativno, od siječnja do travnja ove godine taj je promet bio nominalno manji 14,0% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je realno manje 16,3%. Ti podaci govore nam da je optimizam koji vlada u tom sektoru za mnoge samo slamka kojom se želi izbjeći bankrot, a manje pravo zadovoljstvo poslovnim rezultatima.

Sektor građevinarstva doživio je veliki krah optimizma. Već godinama s početkom turističke sezone raste i indeks optimizma u građevinskoj industriji zbog povoljnog vremena i očekivanih završetka radova, odnosno realizacije projekata. Ove godine indeks optimizma dosegao je svoju najnižu vrijednost u toj industrijskom grani od 83,5 postotnih bodova. Velik broj završenih radova koji se ne mogu prodati ili naplatiti prouzročio je smanjenje aktivnosti u tom sektoru i unijelo veliko nezadovoljstvo i pesimizmu.

Osim građevinarara pesimistični su bili i radnici u sektoru prijevoza i usluga. Sasvim očekivano, jer taj sektor ovisi o kretanjima u turizmu (putnički prijevoz) i industriji (robnii prijevoz). Zrakoplovna industrija i obalni prijevoz u Hrvatskoj najpogodniji su padom broja prevezenih putnika (pad od 6,3% i 11%), a zbog pada prevezene robe negativne posljedice na poslovanje najviše bilježi željeznički prijevoz (pad od 25,5%). Putnički će promet porasti tijekom ljeta, ali ne dovoljno da pokrije gubitke iz prvog tromjesečja. Znamo li da je taj sektor najosjetljiviji na promjene u gospodarstvu, možemo reći da su kretanja u sektoru usluga samo najava onoga što slijedi i u drugim sektorima.