Tko nije predao izvještaj

Recept za kupnju najjeftinijih avionskih karata propisuje čekanje do nekoliko dana prije puta za neke povoljnije ponude. Iskusni ‘globetroteri’ savjetu da je u potrazi za avio kartama najbolje ići izravno na web stranice velikih avio kompanija. Od onih malo boljih izdvajam American Airlines, United, Lufthansa, cheaptickets.com i orbitz.com – kaže Iva Lattinger, poslovna žena hrvatskog podrijetla i česta korisnica online bukinga.

Među favoritima u potrazi za avionskim kartama čestih putnika jesu i internetske adrese croatiaairlines.com, malev.hu, emirates.com, lufthansa.com, dubrovnikairline.com, britishairways.com, aua.com, cheaptickets.com, orbitz.com, priceline.com, ryanair.com, germanwings.com, wizzair.com, easyjet.com i skyeurope.com.

Što se tiče odobravanja popusta od strane organizatora krstarenja na internetu, Maja Stanić, direktorica UHPA-e, navodi da se na web stranica mogu naći opisi itinerera krstarenja, detaljni opisi brodova i kabina. No, ne nude, kaže, niže cijene od onih koje će vam ponuditi vaš agent, a najčešće ih ni ne navode. Agent specijalist za krstarenja temeljem osobnog razgovora stručnije će odabrati krstarenje koje odgovara vašem ukusu i željama, pronaći i neka po nižim cijenama, prenijeti vam i iskustva drugih putnika s takvih putovanja. Napokon, odlučite li se na neke promjene ili čak odustajete od putovanja, vaš će vam agent to znatno lakše srediti. Za jednom uplaćene usluge na internetu vrlo je teško, a često i nemoguće, ustanoviti kome se treba obratiti za promjene ili povrat novac. Dogodi li se reklamacija, rješavat će te ih s domaćom agencijom, na hrvatskom jeziku – zaključuje Stanić.

Što agencije nude kad je u pitanju ‘last minute’? Mnogo toga, a ta putovanja mogu biti iznimno interesantna. ‘Last minute’ ponuda, kako objašnjava Zoran Šašić, direktor e-Toursa, nužno ne znači boravak u lošem objektu, već se može odnositi i na prvoklasne hotele. Trenutačno njegov e-Tours nudi više od 20.000 ‘last minute’ polazaka za Hrvatsku u varianti vlastitog dolaska, kao i za mediteranske i svjetske destinacije za poletne zrakoplovima iz Zagreba, Ljubljane ili austrijskih zračnih luka. U adriatica.netu, pak, ponuda se kreće od putovanja na Jadran, zatim po Mediteranu, Europi do egzotičnih dalekih putovanja. Nudimo smještaj u raznim vrstama objekata, od malih do velikih hotela, preko vila i agroturizama do privatnog smještaja u apartmanima i sobama – kaže Kristijan Gržetić, direktor Korporativnih komunikacija u adriatica.netu. U Olimptoursu pak, kaže izvršna direktorica Andrea Cvitković, uglavnom ne nude programe po ‘fortuna sistemu’, u kojima turisti ne znaju u kojem će hotelu odsjeti. Uglavnom su to regularna putovanja na kojima je još ostalo slobodnih mjesta, dodana pokoja usluga i zato se nude po posebnoj, uglavnom sniženoj cijeni.

Aviokarte kupljene u ‘zadnji čas’ po najnižim cijenama skoro su uvijek nepovratne i ne mogu se mijenjati. Često se zna dogoditi da se dobar ‘deal’ može naći samo za letove na kojima ima mjesta, dakle ili rano ujutro ili kasno navečer. Osim toga, jeftine aviokarte često imaju više presjedanja, što znači duga čekanja na aerodromima. Koristiti najkvalitetnije hotele i pritom prepoloviti svoje račune lako je, pak, ostvarivo kupnjom tzv. Hotel express kartice. Naime, na hot-ex.hr moguće je nabaviti karticu koja stoji 150 eura, a s njom se može ostvariti popust do 50 posto u 4.000 hotela širom svijeta. Trenutačno je 3,5 milijuna korisnika Hotel express kartice, s kojim se može uštedjeti već na prvom putovanju.

Dvije udruge koje funkcioniraju nezavisno – jedna u HUP-u, druga u HGK-u. Nažalost, one ‘ratuju’ međusobno i to utječe na sve zaštitare i na one u drugama i na one izvan njih. Nisu me zvale niti želim u njih ulaziti. U HGK-u za ovih nekoliko godina ni prstom nisu mrđnuli za zaštitare. Bio sam kod Nadana Vidoševića, sastanak je trajao kraće nego smo ga pripremali, a na kraju me potapšao po ramenu i rekao da će sve biti O.K. Ni HUP nije ništa uradio. Rekao sam Đuri Popijaču kako ne dopuštam da na temelju nekog članstva u HUP-u tvrtke varaju javnost. Pa godinama su na račun HUP-a odgađale potpis kolektivnog ugovora. Nisem za komoru nego za to da policija sve drži pod svojom kontrolom. Nismo sazreli da bismo sami donosili odluke na tržištu, primjerice da ja nekoga isključim iz komore, da mu dam ‘žuti karton’ ili nešto slično. Nemamo taj korektan odnos i u tome će uvijek biti sukoba interesa. Zato policija mora licencirati zaštitara, a ne komora.

Naravno da imamo, i u odnosu na Vladu i na sindikate i na komitente. Sigurno je da bismo preko granske udruge izborili bolje cijene usluga i bolju kvalitetu nego da idemo samostalno i samoinicijativno. To i jeste problem. Primjerice, kad govorimo o pratnji vrijednosti u elektro-mijskim kovčezima, MUP donese pravilnik u kojem više nisu potrebna najmanje tri pratitelja u vozilu, jer su se kovčeci pokazali iznimno sigurni. U mojoj tvrtki 560 ljudi radi u pratnji vrijednosti i prema tome više od 150 njih trebalo bi dobiti otkaz ne uspijemo li ih prebaciti na drugo radno mjesto.

Želimo lojalnu konkurenciju kakva je npr. AKD Zaštita. Zato se policija i sve inspekcije trebaju više aktivirati. U skoro 20 godina našeg zaštitarskog radnog vremena nijedna tvrtka nije zatvorena. Da se napravi grupna inspekcija, jamčim da bi se za 60 dana zatvorilo oko 80 posto poduzeća. Pokušavaju li u vašoj branši velike tvrtke preuzeti manje? Zasad nisu jer je to vrlo teško ostvarivo. Ne isplati mi se kupovati neku tvrtku jer kupnjom dobivam samo njihov posao. Primjerice, u ustanovama i gradskim poduzećima u pet najvećih hrvatskih gradova kao najveća tvrtka nemamo ni jednog zaštitara nego sve rade male lokalne tvrtke. Nikad nismo mogli proći pokraj lokalnih tvrtki. Planirao sam s prvom lipnjom krenuti u Bosnu, ali s obzirom na to da su strašan pritisak u BiH napravila dva najveća svjetska poduzeća – Group 4 securicor i Securitas, malo sam stao, jer u bosanskim tvrtkama misle da će im stranac dati ogroman novac. Malo ću pričekati, kroz dva do tri mjeseca vidjet ću da to nije tako. U svakom slučaju, bolje je da dođe netko sličnog mentaliteta, nego stranac.

Tako je, tu je i Agrokor, odnosno Konzum, Mercator, znači, ima mogućnosti za prodor na bosansko tržište. I u Srbiju me zovu svako malo, govore mi da je bolje da dođem ja nego stranci, ali u ovom bih trenutku radije u Crnu Goru. No, jako je teško naći dobre kadrove. Na svaku tvrtku. No, mene prodaja tvrtke ne zanima. Svoje sam dječačke snove ispunio, sada živim za svoju obitelj i ovaj posao. Ništa me drugo ne zanima.

Ne, jer je domicilnim tvrtkama lakše u ovom poslu. Ne znam čime bi me stranac mogao ugroziti. Može samo podići kvalitetu, što i meni odgovara, a stranac neće ići s dambingom. Dakle, bit će lojalna konkurencija. Dalje, pogledajte što Sokol Marić ima, pa izračunajte koliko će on morati uložiti. Primjerice, neki smo dan potpisali ugovor za deset novih automobila vrijedan 620 tisuća eura. Uz već postojeća 142 automobila, kovčege i sve ostalo, morat će mnogo investirati, a opet im nitko ne jamči dobitak. Ja sam 98-postotni vlasnik, a dva posto ima moja zamjenica Amira Šafračić. Govorili su mi da izadjem na burzu, ali nikad se time nisam bavio i neću, ako me zdravlje posluži.

Najveću dobit od 2,4 milijarde kuna ponovno je ostvario HT, doduše uz pad u odnosu na godinu prije. Drugo i treće mjesto ni ove godine nisu prepuštali Zagrebačka banka i T-Mobile, s time što je kod njih zabilježen rast dobiti. Uspoređujući s lanjskim top-dobitnicima, ove godine nema TLM-a, kojem je prošlogodišnju dobit napuhalo otpisivanje državnih potraživanja i ovu je godinu završio s 37,6 milijuna kuna gubitaka, a Adrisa, koji je zbog nepovoljnih poslovnih okolnosti i pada prodaje duhanskih proizvoda na domaćem tržištu završio s 33 posto manjom dobiti. Kao zamjena pojavile su se Atlantska plovidba sa 690,5 milijuna i Raiffeisen banka sa 600,4 milijuna kuna dobiti. Atlantska plovidba tako je ostvarila impresivan rast dobiti od 214,5 posto u prošloj godini, a zauzela je i šesto mjesto na listi top deset prihoda u odnosu na dobit s 50,8 posto. Takav rezultat ponajprije zahvaljuje visokim cijenama vozara u prva tri lanjska kvartala i uspješnoj prodaji dotrajalih brodova, no razdoblje astronomskih cijena vozara završeno je s nastupanjem globalne recesije.

Listu gubitaša, koju ove godine predvodio Ina, nastavljaju brodogradilišta čija su se imena ove godine na listi najvećih malo promijenila, uz iznimku Brodotrogira, koji je položaj promijenio u smjeru vrha ljestvice. Tako je drugo mjesto prema ostvarenom gubitku zauzelo Brodogradilište Brodosplit s 541,3 milijuna kuna, na četvrtom je mjestu Brodotrogir s 326,2 milijuna kuna, a na petome Brodogradilište ‘3. maj’ s 308,7 milijuna kuna gubitaka. Između njih na treće se mjesto ugurao mobilni operater Tele 2 s 464,8 milijuna kuna gubitka u prošloj godini, zbog čega je na ljestvici gubitaša zamijenio ‘kolegicu’ iz sektora Optimu Telekom, koja je ove godine uspjela ispasti s liste na kojoj je prošle godine držala visoko drugo mjesto. Nova su lica među najvećim gubitašima i zadarski Aluflexpack, jedan od članova domaćeg konzorcija koji je preuzeo šibenski TLM, Hrvatska pošta i Valjaonica cijevi Sisak, koju je kriza prilično uzdržala još prošle godine. Autocesta Rijeka-Zagreb i HEP-Tolinarstvo i dalje su među top deset gubitaša.

S obzirom na kriterij dobiti u odnosu na prihod, odnosno profitna marža, najuspješnija tvrtka u prošloj godini bila je Heineken Adria, većinska vlasnica Karlovačke pivovare, s 99,4 posto dobiti u odnosu na prihode i nula zapošlenih. Slijede L. G. Moslavina, ENI Croatia i…

Među gotovo 150 koje su nestale s popisa najvećih kompanija 2008. godini u odnosu na godinu ranije, osim tvrtki koji su prestižni status izgubile zbog toga što im je prihod bio manji od 1.000 na popisu, nalaze se i zaboravlje kompanije. Čak 26 tvrtki nisu uopće predale svoja financijska izvješća Fini, a još ih je 10 predalo izvješća izvan roka, pa im podaci nisu uvršteni u popis. Među njima su, primjerice, i Badel 1862, koji je u 2007. godini držao 236. mjesto prema prihodima i Maraska, koja je lani bila na 783. mjestu. Svoje izvješće, među ostalima, uopće nije predala Industrogradnja, lani smještena na 289. mjesto.

Drugog polovinu i kraj prošle godine obilježilo je već znatno smanjenje investicija zbog znatno skupljenja i teže dostupnog i domaćeg i vanjskog financiranja. Jedno od glavnih obilježja, koje je karakteristično i za ovu godinu, bilo je usporavanje osobne potrošnje utemeljeno na većem oprezu stanovništva suočenog s realnom stagnacijom plaća i izostankom do-datnih prihoda s tržišta kapitala. Analitičari su predviđali, što se pokazuje sve točnijim kako odmiče 2009., da će se poduzetnici suočiti s problemom dostupnosti financiranja, što će povećati problem nelikvidnosti.

Ti su problemi još lani pogodili tvrtke koje se bave trgovinom. Todorićev maloprodajni lanac Konzum nije imao problema – učvrstio je poziciju lidera na hrvatskom tržištu. Uspješnu godinu okrunio je 17-postotnim rastom prihoda (na 12,7 milijardi kuna) i povećanjem dobiti od 46 posto. Zahvaljujući čvrstoj pregovaračkoj poziciji s dobavljačima održava snažan financijski tok koji mu omogućuje širenje na domaćem i regionalnom tržištu bez dodatnog kreditnog zaduživanja. Zbog dominantne pozicije na tržištu Konzum će lakše prebroditi očit pad potrošnje u ovoj godini, ali slabljene kupovne moći građana sigurno će utjecati na poslovne rezultate. Drugi su pak trgovački lanci već lani osjetili pad rezultata, posebno dobiti.

Lani je prema privremenim DZS-ovim podacima zabilježena najniža stopa gospodarskog rasta nakon 1999. i bruto domaći proizvod realno se povećao samo 2,4 posto. Pritom je tijekom godine zabilježeno neprekidno usporavanje gospodarske aktivnosti. Visok rast cijena važnih sirovina na svjetskom tržištu kao i porast domaćih cijena energije i prehrane te rast troškova financiranja poduzeća utjecali su na znatno povećanje cijena finalne robe i usluga proizvedenih u Hrvatskoj tijekom protekle godine, što nije našlo na najbolju reakciju potrošača s jedne pritisknutih restrikcija i nedostakom kapitala u financijskom sektoru, a s druge strane negativnim učincima u realnom gospodarstvu poput smanjenja plaća ili otkaza. Iako je tijekom godine rastao broj zaposlenih, u skladu sa slabljenjem ukupne gospodarske aktivnosti dinamika smanjivanja nezaposlenosti i rasta zaposlenosti postupno se usporavala s približavanjem kraja godine.

Titulu najvećeg poslodavca i u prošloj je godini zadržao Zagrebački holding. Konzum je pak uspio prestići Hrvatsku poštu i zauzet drugo mjesto s 11.461 zaposlenim u odnosu na 10.313, koliko je imao godinu prije. Od drugih promjena na listi top deset prema broju zaposlenih uočljivo je jedino ispadanje Sike Croatia, na čije je mjesto, peto na ljestvici, 2008. ušao HEP – Operator distribucijskog sustava s 9.271 zaposlenim. Kad je riječ o tvrtkama s najvećim prihodom po zaposlenom, to su u pravilu tvrtke s jednim do tri zaposlena, pa ti podaci nisu toliko relevantni za stvarni uspjeh kompanije. U prošloj je godini broj jedan bio ENI, tvrtka koja je i godinu prije bila na drugome mjestu; slijede Wallenborn Projektenwicklung, Jadran jahte i Strabag International.

Bruto dodana vrijednost (BDV) stvorena u domaćem gospodarstvu tijekom 2008. bila je 2,8 posto veća u odnosu na isto razdoblje prijašnje godine, stoji u HNB-ovoj analizi 2008. U usporedbi s 2007. dodana je vrijednost gospodarstva 2008. rasla znatno sporije, što je posljedica snažnog usporavanja rasta u industriji i slabljenja dinamike primjernog kod većine uslužnih djelatnosti.

U industriji i svim tržišnim uslugama zabilježeno je usporeno formiranje dodane vrijednosti, pri čemu je u djelatnosti trgovine ostvarena negativna godišnja stopa promjene BDV-a. Bruto dodana vrijednost područja industrije u 2008. bila je samo 1,4 posto veća nego godinu prije. Pre-rađivačka industrija, koja čini više od četiri petine industrijske proizvodnje, rasla je lani prema stopi od 1,5 posto (pet postotnih bodova manje nego godinu prije), što je rezultat povećanja proizvodnje farmaceutskih proizvoda, proizvoda tiskarske djelatnosti, gotovih metalnih proizvoda i prehrambenih proizvoda. Rast BDV-a djelatnosti građevinarstva (8,5 posto) snažno se ubrzao u usporedbi s 2007.

Zato je doprinos građevinarstva rastu ukupnog BDV-a (0,7 postotnih bodova) bio dvostruko veći nego godinu prije. Dostupni podaci Ministarstva financija o javnim investicijama tijekom 2008. pokazuju da je jačanje djelatnosti građevinarstva ponajprije potaknuto aktivnošću privatnog sektora jer je građevinska aktivnost države, koja je posljednjih godina bila tijesno vezana s gradnjom cestovne infrastrukture, u protekloj godini smanjena. Primjetno usporavanje rasta osobne potrošnje kao i realna stagnacija prosječne potrošnje inozemnih putnika tijekom glavne turističke sezone negativno su utjecali na formiranje dodane vrijednosti u trgovini na veliko i malo. Tako je BDV te djelatnosti u 2008. blago smanjen (ostvarena je negativna godišnja stopa promjene od 0,3 posto), pri čemu su negativna kretanja s približavanjem kraja godine postupno jačala.

U telekomunikacijskim uslugama zaustavljen je trend smanjivanja utrošenih minuta u nepokretnoj mreži (u 2008. zabilježen je porast od 2,4 posto). Rast pak utrošenih minuta u pokretnoj mreži i dalje je bio velik, no ipak nešto niži nego 2007. Te trendove dobro su ilustrirali rezultati telekomunikacijskih kompanija koje su uglavnom skromnije rasle.

Sažnemo li cjelokupnu listu tisuću najvećih tvrtki u Hrvatskoj, prošla godina nije bila toliko loša: rast prihoda ostvarile su 764 tvrtke, a pad 256. Ukupnu dobit od 28,9 milijardi kuna zajedno su ostvarile 852 tvrtke, a mnogo je manje njih, 144, završilo u gubitku. Međutim, njihov gubitak od 7,4 milijarde kuna smanjio je ukupnu dobit tisuću najvećih tvrtki 11,7 posto u odnosu na 2007., što jasno upućuje na to da je kriza lani uspjela zahvatiti domaće kompanije iako još nije bila ni blizu svoje pune snage.

U svakom slučaju, prijašnja je godina po mno- gočemu bila neuobičajena. Iznimno velik rast opće razine cijena obilježio je njezino prvo po- lugodište, a u nastavku godine sve su se više počeli osjećati negativni učinci prelijevanja svjetske financijske krize u realnu sferu gospodarstva. Porast i visoka razina cijena ključnih uvoznih sировina povećali su neravnotežu na tekućem računu platne bilance, a istaknuta i stalna ovisnost domaćih sektora o štednji ne- rezidenata, stoji u analizi 2008. koju je napravila Hrvatska narodna banka, dodatno je pogoršala pokazatelje inozemne zaduženosti. U uvjetima u kojima je vanjska izloženost Hrvatske postajala sve naglašenija potkraj godine pojavljivale su se prve naznake da kapital u budućnosti više neće pritjecati prema ustaljenim obrascima, što je otvorilo pitanje pokrivanja akumuliranog manjka.

Ulaskom domaćega gospodarstva i gospodarstva glavnih vanjskotrgovinskih partnera u recesiju u drugoj polovini godine zabilježena je ozbiljna kontrakcija koja se uvelike nastavila i u ovoj godini, pa bi, ako se stvari korjenito ne promijene u drugoj polovini 2009., rezultati tisuću najvećih u idućem izdanju mogli biti mnogo crveniji.