Komplet za brzi prelazak

Osobnu potrošnju će smanjiti najmanje 6 posto zbog otpuštanja, naraslih rata kredita i manjih plaća stanovništva.

Pad bukinga u turističkim agencijama i različite ankete pokazuju da bi prihodi od turizma mogli podbaciti i do 20 posto.

Zbog podbačaja proračunskih prihoda, prije svega najzdašnjeg poreza, PDV-a, rashodi će se morati rezati 10 posto.

Duzetnika, kaže da novca u gospodarstvu neće biti za sve, jer ga nikada nije ni bilo, ali bit će ga, tvrdi, za sposobna, spretna i likvidna poduzeća.

Mnogo poduzeća već preživljavaju pad narudžbi i manjak kapitala, ali pitanje je koliko su spremna na smanjenje troškova. Ove će godine samo pokušavati podmiriti obveze i što brže naplatiti potraživanja, ali dio će poduzetnika ipak biti u prilici da investira. Mnogi i u ovoj teškoj godini dovršavaju započete projekte, neki pak ulažu u projektiranje i građenje – misli Lovrić.

Mjerodavne su institucije shvatile da što više kapitala mora kružiti unutar države kako bi se maksimalno pospješila domaća proizvodnja. Naime, Lovrić misli da su Vlada i mjerodavna ministarstva na vrijeme shvatili da su nastali veliki problemi u likvidnosti, odnosno zastoj u plaćanju te da će morati pronaći rješenje s novim prijedlogom roka plaćanja.

Tako će se pokušati riješiti glavni problem, a to je nedostatak likvidnosti, što je krvotok cijelog sustava. Koliko pratim tijek događanja u zapadnim zemljama, gdje produbljenje krize stagnira, mislim da se situacija stabilizira – uvjerava je.

Nada se kako će kriza biti i prilika da ojača utjecaj svih institucija koje zastupaju interes malih i srednjih poduzetnika.

Domaći analitičari, međutim, ne pršte od optimizma. Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke, kaže da u drugo polugodište ulazimo s visokom nelikvidnošću, koja poduzetnike usmjerava smanjivanju poslovanja, što sigurno vodi daljnjem padu BDP-a i zaposlenosti.

Pitanje je imamo li raspoložive realne financijske izvore za poboljšanje likvidnosti, jer monetarne intervencije nisu instrument kojim se može riješiti nelikvidnost. U srži je sadašnje nelikvidnosti zapravo problem solventnosti cjelokupnoga javnog sektora i znatnog dijela privatnog, koji je prodajom roba i usluga vezan uz javni, te dijela izvozno orijentiranih privatnih poduzeća koja su suočena s padom potražnje na izvoznom tržištu – kaže.

Upozorava da se financijski višak za saniranje nelikvidnosti neće stvoriti sve dok se rashodi javnog sektora ne ujednače s prihodima. Što onda možemo očekivati u drugome dijelu godine?

Produbljivanje krize u realnom sektoru, krizu proračuna i sve izvjesniji novi rebalans, ali i fokusirano restrukturiranje nerentabilnih dijelova gospodarstva. Kriza će se iskazati i kroz brži rast nezaposlenosti nakon ljetne sezone, smanjenje naplate kredita i zaustavljanje investicija u tijeku. Porast će pritisak na uvođenje novih ili postojećih poreza radi očuvanja socijalno osjetljivih stavki proračuna poput mirovina i plaća – procjenjuje Starčević.

Ni Alen Kovač, analitičar Erste banke, u dugoj polovini godine ne očekuje oporavak. BDP će, procjenjuje, pasti oko 4,5 posto.

Kreditiranje će se usporiti, posebno izravno inozemno financiranje, ali za dio će gospodarstva ipak biti kredita. Banke su orijentirane pružanju likvidnosti državi i javnim poduzećima što bi, uz nužno povećanje discipline, trebalo stabilizirati nelikvidnost – misli Kovač.

O podmirenju obveze i stanju državnog proračuna, odnosno potrebi novog zaduživanja u inozemstvu, ovisi i oporavak domaćeg tržišta kapitala.

Kako su mnoga poduzeća izravno ili neizravno povezana s državom, problemi s financiranjem infrastrukturnih projekata ili smanjenje subvencija mogli bi loše utjecati na pojedine kompanije, dok bi se okruženje moglo suočiti s problemima likvidnosti. Investitori takve posljedice uključuju u donošenje odluka i zato će održivost proračuna, likvidnost i stabilnost sustava biti važni za oporavak – tvrdi Davor Špoljar iz Erste vrijednosnih papira.

Jefin je kapital sve do potkraj prošle godine.