Plodine su skočile sa šeste na treću poziciju, Getro, Billa i Kaufland spustili su se za jedno mjesto na ljestvici, Kerum je preskočio KTC, a najveće iznenađenje je Lidl, koji se uspio domaći pozicije na broju devet.
Ako hrvatska trgovina u 2008. godini nije bila ispunjena akvizicijama i spajanjima, kao što je to prije bio slučaj, prošla je godina donijela mnoge promjene u toj djelatnosti. Vidljivo je to već na prvi pogled na ljestvici najvećih trgovaca u maloprodaji široko potrošnje. Riječke Plodine skočile su s broja šest na treću poziciju, Getro je pao još jedno mjesto na ljestvici pa je sada u ukupnom potrošnju peti, Billa i Kaufland spustili su se također za jedno mjesto, Kerum je preskočio KTC, a najveće iznenađenje svakako je Lidl, koji se u samo dvije godine poslovanja u Hrvatskoj uspio domaći pozicije na broju devet.
Prije manje od godine dana, njemačkom diskontu većina nije predvidjala svijetlu budućnost, tvrdeći da se neće uspjeti prilagoditi zahtjevnome hrvatskom kupcu, koji preferira domaće brendove, nije sklon trgovacim robnim markama i ne gleda na svaki euro, odnosno kunu poput njemačkog potrošača. Jesu li takve percepcije o hrvatskom potrošaču bile pogrešne ili je Lidl ostvario rast od 64 posto i prihod od gotovo 1,2 milijarde kuna u 2008. godini zahvaljujući ekonomskoj krizi te širenju broja prodajnih mjesta, manje je bitno. Navedenim rezultatima Lidl je pokazao da se ne namjerava povući s hrvatskog tržišta, kao što se svojedobno spekuliralo, već da ima ozbiljne planove i da i tekako radi na tome da ih i ostvari. S obzirom na visoka ulaganja navedenog diskontera u nove centre, gubitak od 122 milijuna kuna koji je zabilježio sasvim je razumljiv. Uostalom, Mercatoru je trebalo punih pet godina da u Hrvatskoj dođe do pozitivne nule.
Poput Lidla, visoki rast, i to organskim putem, ostvarile su i Plodine. Prihod od 2,16 milijardi kuna nešto je malo manji od ambicioznih planova vlasnika toga trgovca Mile Ćurkovića, ali ta brojka dokazuje da je i riječki trgovac na dobrom putu da ostvari svoj cilj – biti broj dva na domaćem tržištu. Naravno, ako uspije servisirati sve svoje ne baš male kreditne obveze. To će mu još lakše poći za rukom ne napravi li Mercator, trenutačno drugi na ljestvici, ne napravi radikalni zaokret u svojoj poslovnoj politici. Naime, u 2008. godini Mercator H ostvario je oko 460 milijuna kuna veći prihod nego godinu prije, no ta brojka ne zvuči tako impresivno uzme li se u obzir podatak da je 2007. akvirirao Presoflex, čime je dobio dodatnih 560 milijuna kuna prihoda. Organskim putem Mercator do sada nije uspio napraviti važnije pomake i teško je očekivati da će to uspeti u kriznoj 2009. godini, u kojoj i dalje nisu riješeni odnosi između Hrvatske i Slovenije. Stoga, ne provede li slovenski trgovac neku akviziciju ove godine, Plodine bi ga uistinu mogle preteći. Ili mu barem dahtati za vratom. A sudeći prema visini ovogodišnjeg budžeta namijenjenog investicijama, Mercator vjerovatno neće imati dovoljno sredstava za kupnju manjih trgovaca. Uostalom, i sam je trenutačno meta većih riba, pa djelomično i zbog toga nije pretjerano fokusiran na akvizicije.
Bude li došlo do prodaje Mercatora, to će sva kako biti jedna od zanimljivijih akvizicija u trgovачkom sektoru na ovim prostorima. Reperkusije te akvizicije, bez obzira na to bio kupac Branko Roglić, Ivica Todorić, Miroslav Mišković ili neki moći europski trgovачki lanac, bit će itekako vidljive i na hrvatskom maloprodajnom tržištu. I mogle bi znatno promijeniti odnose na njemu. Velike promjene mogla bi donijeti i prodaja Getroa. S obzirom na to da je vlasnik Getroa Vjekoslav Gucić i prije u nekoliko navrata pregovarao s potencijalnim kupcima, i u ovom slučaju potrebno je napomenuti – ako do prodaje dođe. Pitanje cijene je, kao i obično, ključno, a Getro, što zbog lošeg poslovanja, što zbog ekonomske krize, danas vrijedi manje nego ikad. Poznavatelji tržišta smatraju da bi najveću cijenu za taj lanac mogao platiti Kaufland, ali pitanje je hoće li taj iznos biti dovoljan Guciću.
Kada je riječ o akvizicijama, jedna od zanimljivijih meta mnogima je križevački KTC. Vlasnik toga trgovачkog lanca doduše već godinama objašnjava kako nije na prodaju, pa nije izgledno da će u 2009., kada su cijene tvrtki zbog krize znatno snižene, promijeniti mišljenje.
Od preuzimanja, ali i konkurencije velikih lanaca, manji trgovci dosad su zaštitu tražili uglavnom pod okriljem različitih interesnih grupacija, koje su manje- više funkcionirale na načelu postizanja boljih uvjeta kod dobavljača. Jedna takva, ali s ambicioznijim planovima o kapitalnom povezivanju, nastala je prošle godine. Riječ je o NTL-u koji se udružio s grupacijom CBA-a i nekoliko članica Ultra grossa, najavivši pritom da će biti protuteža Konzumu. Hoće li u tome uspjeti, kao i u realiziranju kapitalnog udruživanja, ili će sve ponovno ostati samo na najavama, moći će se vidjeti već ove godine. Ako se u tom smjeru ne naprave neki ozbiljniji koraci tijekom 2009., i to će udruženje vjerojatno funkcionirati samo na razini zajedničke nabave i bit će pitanje dana kad će se članice početi osipati i tražiti nove strateške partnere, kao što je primjerice napravio Presoflex.
