Zaboravlje kompanije

Među gotovo 150 koje su nestale s popisa najvećih kompanija 2008. godini u odnosu na godinu ranije, osim tvrtki koji su prestižni status izgubile zbog toga što im je prihod bio manji od 1.000 na popisu, nalaze se i zaboravlje kompanije. Čak 26 tvrtki nisu uopće predale svoja financijska izvješća Fini, a još ih je 10 predalo izvješća izvan roka, pa im podaci nisu uvršteni u popis. Među njima su, primjerice, i Badel 1862, koji je u 2007. godini držao 236. mjesto prema prihodima i Maraska, koja je lani bila na 783. mjestu. Svoje izvješće, među ostalima, uopće nije predala Industrogradnja, lani smještena na 289. mjesto.

Alstom Hrvatska, B. Tabak, Bagi, Borik, Bossiz, Duhan, Duhan za unutarnju trgovinu, Farmis, Gradski centar za upravljanje, Industrogradnja – stanogradnja, Industrijski tokarski centar, Industrogradnja, Iredal, Jadran Pharma, Kemoboja plus, NCP – Remontno brodogradilište Šibenik, Neverin, P. S. C. Primorje, Piaggio Hrvatska, Pliva istraživanje i razvoj, Porsche Inter Auto, Shell Uvoz-izvoz naftne i kemikalija, TLM, Unipharm, Vrpolje metali, Zagra nekretnine.

Badel 1862, Eurobev, Logista, M. B. Auto, Maraska, Mediaedge, Papuk, Reta, Špar, Synerga nekretnine.

Hrvatska podružnica austrijskog Strabag Internationala. Od starih ondje su još Supersport kladionica i Adris grupa, a novi su na listi Auto Hrvatska, Atlantska plovidba, Vipnet i Telegra. Najveću dobit u odnosu na imovinu ostvario je ZB Invest s 92,7 posto, slijede New Yorker Croatia i ponovno turistička i putnička agencija L. G. Moslavina. Supersport kladionica, Sika Croatia i dalje se nalaze na listi, a među novih top deset prema prihodu u odnosu na imovinu prošle su godine ušli Hattrick kladionica, Wrigley Hrvatska, Max Bogl-Tehno-beton, Kraft Foods i Mobis-electronic.

Na takvim se listama u ‘ekscesu’ ubrajaju najveće brojke. Lani je tako najveći rast prihoda bio 835 posto; zabilježio ga je S Immorent Leasing. Najveći pak rast dobiti od čak 990,5 posto na 3,6 milijuna kuna ostvario je osječki Drava International, tvrtka koja proizvodi plastične proizvode.

Drugog polovinu i kraj prošle godine obilježilo je već znatno smanjenje investicija zbog znatno skupljenog i teže dostupnog i domaćeg i vanjskog financiranja. Jedno od glavnih obilježja, koje je karakteristično i za ovu godinu, bilo je usporavanje osobne potrošnje utemeljeno na većem oprezu stanovništva suočenog s realnom stagnacijom plaća i izostankom dodatnih prihoda s tržišta kapitala. Analitičari su predviđali, što se pokazuje sve točnijim kako odmiče 2009., da će se poduzetnici suočiti s problemom dostupnosti financiranja, što će povećati problem nelikvidnosti.

Ti su problemi još lani pogodili tvrtke koje se bave trgovinom. Todorićev maloprodajni lanac Konzum nije imao problema – učvrstio je poziciju lidera na hrvatskom tržištu. Uspješnu godinu okrunio je 17-postotnim rastom prihoda (na 12,7 milijardi kuna) i povećanjem dobiti od 46 posto. Zahvaljujući čvrstoj pregovaračkoj poziciji s dobavljačima održava snažan financijski tok koji mu omogućuje širenje na domaćem i regionalnom tržištu bez dodatnog kreditnog zaduživanja. Zbog dominantne pozicije na tržištu Konzum će lakše prebroditi očit pad potrošnje u ovoj godini, ali slabljene kupovne moći građana sigurno će utjecati na poslovne rezultate. Drugi su pak trgovački lanci već lani osjetili pad rezultata, posebno dobiti.

Lani je prema privremenim DZS-ovim podacima zabilježena najniža stopa gospodarskog rasta nakon 1999. i bruto domaći proizvod realno se povećao samo 2,4 posto. Pritom je tijekom godine zabilježeno neprekidno usporavanje gospodarske aktivnosti. Visok rast cijena važnih sirovina na svjetskom tržištu kao i porast domaćih cijena energije i prehrane te rast troškova financiranja poduzeća utjecali su na znatno povećanje cijena finalne robe i usluga proizvedenih u Hrvatskoj tijekom protekle godine, što nije našlo na najbolju reakciju potrošača s jedne pritisknutih restrikcijama i nedostakom kapitala u financijskom sektoru, a s druge strane negativnim učincima u realnom gospodarstvu poput smanjenja plaća ili otkaza. Iako je tijekom godine rastao broj zaposlenih, u skladu sa slabljenjem ukupne gospodarske aktivnosti dinamika smanjivanja nezaposlenosti i rasta zaposlenosti postupno se usporavala s približavanjem kraja godine.

Titulu najvećeg poslodavca i u prošloj je godini zadržao Zagrebački holding. Konzum je pak uspio prestići Hrvatsku poštu i zauzet drugo mjesto s 11.461 zaposlenim u odnosu na 10.313, koliko je imao godinu prije. Od drugih promjena na listi top deset prema broju zaposlenih uočljivo je jedino ispadanje Sike Croatia, na čije je mjesto, peto na ljestvici, 2008. ušao HEP – Operator distribucijskog sustava s 9.271 zaposlenim. Kad je riječ o tvrtkama s najvećim prihodom po zaposlenom, to su u pravilu tvrtke s jednim do tri zaposlena, pa ti podaci nisu toliko relevantni za stvarni uspjeh kompanije. U prošloj je godini broj jedan bio ENI, tvrtka koja je i godinu prije bila na drugome mjestu; slijede Wallenborn Projektenwicklung, Jadran jahte i Strabag International.

Bruto dodana vrijednost (BDV) stvorena u domaćem gospodarstvu tijekom 2008. bila je 2,8 posto veća u odnosu na isto razdoblje prijašnje godine, stoji u HNB-ovoj analizi 2008. U usporedbi s 2007. dodana je vrijednost gospodarstva 2008. rasla znatno sporije, što je posljedica snažnog usporavanja rasta u industriji i slabljenja dinamike primjernog kod većine uslužnih djelatnosti.

U industriji i svim tržišnim uslugama zabilježeno je usporeno formiranje dodane vrijednosti, pri čemu je u djelatnosti trgovine ostvarena negativna godišnja stopa promjene BDV-a. Bruto dodana vrijednost područja industrije u 2008. bila je samo 1,4 posto veća nego godinu prije. Pre-rađivačka industrija, koja čini više od četiri petine industrijske proizvodnje, rasla je lani prema stopi od 1,5 posto (pet postotnih bodova manje nego godinu prije), što je rezultat povećanja proizvodnje farmaceutskih proizvoda, proizvoda tiskarske djelatnosti, gotovih metalnih proizvoda i prehrambenih proizvoda. Rast BDV-a djelatnosti građevinarstva (8,5 posto) snažno se ubrzao u usporedbi s 2007.

Zato je doprinos građevinarstva rastu ukupnog BDV-a (0,7 postotnih bodova) bio dvostruko veći nego godinu prije.

Dostupni podaci Ministarstva financija o javnim investicijama tijekom 2008. pokazuju da je jačanje djelatnosti građevinarstva ponajprije potaknuto aktivnošću privatnog sektora jer je građevinska aktivnost države, koja je posljednjih godina bila tijesno vezana s gradnjom cestovne infrastrukture, u protekloj godini smanjena. Primjetno usporavanje rasta osobne potrošnje kao i realna stagnacija prosječne potrošnje inozemnih putnika tijekom glavne turističke sezone negativno su utjecali na formiranje dodane vrijednosti u trgovini na veliko i malo. Tako je BDV te djelatnosti u 2008. blago smanjen (ostvarena je negativna godišnja stopa promjene od 0,3 posto), pri čemu su negativna kretanja s približavanjem kraja godine postupno jačala.

U telekomunikacijskim uslugama zaustavljen je trend smanjivanja utrošenih minuta u nepokretnoj mreži (u 2008. zabilježen je porast od 2,4 posto). Rast pak utrošenih minuta u pokretnoj mreži i dalje je bio velik, no ipak nešto niži nego 2007. Te trendove dobro su ilustrirali rezultati telekomunikacijskih kompanija koje su uglavnom skromnije rasle.

Sažnemo li cjelokupnu listu tisuću najvećih tvrtki u Hrvatskoj, prošla godina nije bila toliko loša: rast prihoda ostvarile su 764 tvrtke, a pad 256. Ukupnu dobit od 28,9 milijardi kuna zajedno su ostvarile 852 tvrtke, a mnogo je manje njih, 144, završilo u gubitku. Međutim, njihov gubitak od 7,4 milijarde kuna smanjio je ukupnu dobit tisuću najvećih tvrtki 11,7 posto u odnosu na 2007., što jasno upućuje na to da je kriza lani uspjela zahvatiti domaće kompanije iako još nije bila ni blizu svoje pune snage.

U svakom slučaju, prijašnja je godina po mnogočemu bila neuobičajena. Iznimno velik rast opće razine cijena obilježio je njezino prvo polugodište, a u nastavku godine sve su se više počeli osjećati negativni učinci prelijevanja svjetske financijske krize u realnu sferu gospodarstva. Porast i visoka razina cijena ključnih uvoznih sirovina povećali su neravnotežu na tekućem računu platne bilance, a istaknuta i stalna ovisnost domaćih sektora o štednji ne-rezidenata, stoji u analizi 2008. koju je napravila Hrvatska narodna banka, dodatno je pogoršala pokazatelje inozemne zaduženosti. U uvjetima u kojima je vanjska izloženost Hrvatske postajala sve naglašenija potkraj godine pojavljivale su se prve naznake da kapital u budućnosti više neće pritjecati prema ustaljenim obrascima, što je otvorilo pitanje pokrivanja akumuliranog manjka.

Ulaskom domaćega gospodarstva i gospodarstva glavnih vanjskotrgovinskih partnera u recesiju u drugoj polovini godine zabilježena je ozbiljna kontrakcija koja se uvelike nastavila i u ovoj godini, pa bi, ako se stvari korjenito ne promijene u drugoj polovini 2009., rezultati tisuću najvećih u idućem izdanju mogli biti mnogo crveniji.