-
Kakvi su rezultati za prvo tromjesečje? Koliko je Hypo banka i u recesiji uspjela sačuvati profitabilnost? – Operativni rezultat (rezultat prije rezerviranja i poreza) Hypo Alpe-Adria-Banka d.d. za prvo tromjesečje ove godine (Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. + Slavonska banka d.d. Osijek) veći je 66 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. No to su nerevidirani podaci. Posljedica je to sinergijskog efekta poslije pripajanja Slavonske banke, ali i smanjenja troškova poslovanja te povećanja učinkovitosti. Ipak, u ovako teškom okruženju svaka prognoza poslovnih rezultata za kraj godine nije moguća.
-
Što su sada glavni pokretači poslovanja ‘u plusu’? – Hypo banka je, provodeći projekt pripajanja Slavonske banke Osijek, već prošle godine pristupila reorganizaciji, intenzivnijem mjerenju profitabilnosti, reviziji ponude i servisa banke te restrukturiranju cijena. Utvrđen je i projekt efikasnosti, prema kojem je određen broj izvršitelja po radnome mjestu. Nadalje, intenzivirali smo suradnju s našim leasing društvom. Očekujemo poboljšanje poslovnih rezultata zbog svih poduzetih aktivnosti u posljednjih 18 mjeseci s ciljem poboljšanja efikasnosti. Svjesna utjecaja svjetske financijske krize Banka kontinuirano procjenjuje i prati kvalitetu svog portfelja te će nastaviti sa svojom konzervativnom politikom formiranja rezervacija.
-
Imate li razrađenu ‘antirecesijsku’ strategiju, nove proizvode kojima ‘krstarite’ recesijom? – Hypo Alpe-Adria-Bank kreirao je posebnu ponudu proizvoda namijenjenih građanima i tvrtkama s ciljem lakšeg prevladavanja gospodarske krize. Kako bi izašla u susret klijentima koji kupuju stanove, ali i potaknula pozitivna kretanja na tržištu nekretnina, Hypo banka je kreirala posebne stambene kredite i za 15 posto snizila kamate za kupnju stanova iz projekata stanogradnje koje financira. Uz početak od šest mjeseci fiksna kamata za klijente iznosi 5,50 posto. S građevinskim tvrtkama, čiju stanogradnju Hypo banka financijski prati, dogovoreno je sniženje prodajne cijene stanova do 20 posto. Akcijom je obuhvaćeno više od 700 stanova diljem Hrvatske, a Hypo grupa je za ovu posebnu ponudu stambenih kredita osigurala 507 milijuna kuna. Akcija je počela 1. travnja i traje do 30. rujna 2009. godine. U okolnostima gospodarske krize Hypo banka posebnu pažnju posvećuje poduzetnicima i njihovim potrebama. Kako bi im osigurala podršku u prevladavanju poteškoća u poslovanju, Hypo banka korporativnim klijentima omogućava različite modele financiranja i strukturiranih proizvoda za svladavanje problema likvidnosti. Posebna se pozornost posvećuje potrebama proizvođača i izvozno orijentiranim kompanijama, kao i malom i srednjem poduzetništvu.
-
Koliko je porasla štednja ove godine? – U odnosu na kraj 2008. godine, u prvom tromjesečju 2009. ukupni depoziti građana porasli su 4,01 posto, i rastu brže od prosjeka bankarskog sustava.
-
Procjenjujete li da je trend takav samo zbog boljih kamata ili smo se svi u receziji okrenuli štednji kao jedinom antirecesijskom receptu? – Vjerujemo da je razlog kombinacija jednoga i drugoga. Građani su sada suzdržaniji prema investicijama, posebno onima dugoročnog karaktera te se, posljedično tome, privučeni i atraktivnijim kamatnim stopama, više okreću štednji, ostavljajući dugoročne investicijske planove za bolja vremena.
I u 2009. godini nastavit ćemo ostvarivati svoju strategiju rasta
Neke su se banke uključile u spas tržišta nekretnina. Planira li i Hypo nešto slično? – Kao što sam već rekao, kako bi izašla ususret klijentima koji kupuju stanove, ali i potaknula pozitivna kretanja na tržištu nekretnina, Hypo banka je kreirala posebne stambene kredite i 15 posto snizila kamate za kupnju stanova iz projekata stanogradnje koje financira. U interesu svih financijskih institucija je održavanje makroekonomskih stabilnosti i svih njezinih elemenata. Jedan od važnijih aspekata svake ekonomije je tržište nekretnina. Tako je i Hypo Alpe-Adria Bank d.d. odlučio dati svoj doprinos razvoju tržišta nekretnina. Uvjereni smo da će takve i slične akcije banaka omogućiti likvidnost na tom tržištu te na taj način pridonijeti stabilnosti hrvatskoga gospodarstva.
Kakvi su trendovi u stambenim kreditima? Jesu li se pomoću uvjeti ili su, zbog pada potražnje, ipak u tom dijelu kreditiranja ostali isti? – Primijećen je pad potražnje za stambenim kreditima. Dijelom je razlog tome strah građana izazvan globalnom krizom te nesigurnošću izvora prihoda, dijelom uzrok možemo naći u povećanoj cijeni kredita, a dijelom je riječ o špekulativnim razlozima, budući da su cijene nekretnina u padu te neki još uvijek čekaju da cijene padnu još i više.
Koliko se poduzetnici mogu pouzdati u banke, pa i u Hypo, kao izvor likvidnosti? Čini se da većina novca odlazi državi… – I u 2009. godini Hypo banka će nastaviti ostvarivati svoju strategiju rasta, iako će se on odvijati nešto skromnijim tempom nego prethodne godine. Uz adekvatnost kapitala od gotovo 20 posto (gotovo jednu milijardu eura), Hypo banka u Hrvatskoj jedna je od najbolje kapitaliziranih banaka u cijeloj regiji Jugoistočne Europe. Osigurali smo dovoljno sredstava za potporu postojećim klijentima u ovim teškim vremenima. Vrlo selektivno proširivat ćemo poslovanje na nove velike korporativne klijente ili financiranje velikih projekata, dok će se više pozornosti i brige posvećivati malim i srednjim tvrtkama te posebno sektoru građanstva i javnom sektoru.
Koji su najtraženiji štedni proizvodi? – Naši akcijski štedni proizvodi uvijek su jako traženi. Stoga ističem našu štednu akciju ‘Pravi okvir za Vaš kapital’. Tek kao ilustracija pogodnosti te akcije naveo bih primjer da je za štednju do 25 tisuća eura na rok od šest mjeseci kamata 5,50 posto, a na 12 mjeseci 5,90 posto. Ili, za štednju iznad 25 tisuća eura kamata je za šest mjeseci 5,80 posto, a za 12 mjeseci 6,00 posto.
Je li smanjeno zanimanje za štedno-investicijske proizvode zbog pada tržišta kapitala? – Iako smo u posljednjih godinu i pol dana svjedoči pada tržišta kapitala, ono se u posljednjih mjesec dana stabiliziralo, tako da imamo pojačan interes za štedno-investicijskim proizvodima.
Kakva je sada struktura kredita, je li udjel poduzeća, zbog rastućih potreba za refinanciranjem tog sektora, rastao? – Tijekom prvoga tromjesečja ove godine počeli smo udjel kreditiranja javnom sektoru, stanovništvu te malom i srednjem poduzetništvu. U tom ćemo smjeru nastaviti i u nadolazećem razdoblju.
