Na financijskom tržištu lani se malo toga promijenilo

U natoč najvećoj financijskoj krizi koju pamtimo na domaćem se financijskom tržištu prošle godine zapravo malo toga promijenilo. Jedina je iznimka izostanak ‘buma’ nekog izdvojenog dijela nebankarskog tržišta, što je proteklih godina pomalo postao i običaj. Jedne su godine, na krilima očekivane iznadprosječne zarade, procvali investicijski fondovi, druge godine osiguranja, preklani se pak, zbog selidbe kredita iz banaka, najbrže razvijao leasing. No prošle su godine svi u financijskoj industriji imali samo jedan cilj – preživjeti krizu i pripremiti se za recesiju, koja ove godine počinje ozbiljno stiskati. Doduše, naša se financijska industrija, barem njen najjači bankarski dio, izdvaja iz globalnih kretanja. Naše banke među rijetkim u svijetu financijska kriza nije ozbiljnije dotaknula. Zbog oštre regulacije koju im je nametnula Hrvatska narodna banka (ograničenja bankama zbog obuzdavanja inozemnog zaduživanja pokazala su se iznimno korisnima u krizi) poslovne su banke (p)ostale vrlo dobro kapitalizirane, pa ih nestašica kapitala, unatoč tome što su im banke-vlasnici ipak bile izloženije krizi (što znači da su manje novca mogle seliti u svoje banke-kćeri), nije pogodila. Štoviše, prošlu godinu završile s ‘debljom’ neto dobiti nego godinu prije. Naime, u 2008. godini banke su ukupno zaradile 4,6 milijardi kuna – 600 milijuna kuna više nego 2007. godine.

Koliko god vlasnici poduzeća, menadžeri kompanija, političari i građani negodovali zbog visokih zarada bankara u vrijeme kad se zatvaraju radna mjesta, pa i cijele tvornice, u slučaju većih poremećaja (a malo je dovoljno da se krhka ravnoteža ‘nakrivi’) banke od nekoga novog vala krize spašava i profit. Uostalom, Hrvatska (nažalost!) nije zemlja koja živi od proizvodnje i izvoza, a i to malo što proizvodimo i izvozimo, kao država i kao građani, ovisno je o bankarskim kreditima, pa bi problemi s likvidnošću u bankama za sobom povukli cijelu zemlju. A to sigurno nitko ne želi.

Konzervativnim pristupom kreditiranju i ‘štednji’ na strani aktivne Zagrebačka je banka uspjela lani zadržati istu poziciju kao i godinu prije, smještivši se na peto mjesto kao najjača bankarska kuća. Unatoč kriznim vremenima povećala je i imovinu (sa 79,9 na 89,4 milijarde kuna), prihode i neto dobit i to s 1,4 na 1,7 milijardi kuna, što je više od trećine ukupnoga profita svih banaka. Vječiti konkurent, Privredna banka Zagreb samo je jedno mjesto iza, ali šesta je pozicija dva mjesta bolja nego 2007. godine. Pomak na bolje podupiru i podaci – imovina je sa 60,7 milijardi kuna narasla na gotovo 64 milijarde, a dobit se s 1,15 poboljšala na lanjskih 1,3 milijarde kuna. Na devetom je mjestu ostao Hypo leasing Croatia i to unatoč poslovanju s ‘pozitivnom nulom’ (u 2007. ipak je ostvarena dobit od 29,8 milijuna kuna). Sa 17. na 11. mjesto skočila je Raiffeisen banka i to s rastom svih brojki – imovina je porasla 1,7 milijardi kuna (na 40,6), prihod više od milijardu kuna, a dobit je skočila s 487 na 606 milijuna kuna. Lani je svoje pokazatelje, posredno i mjesto na ljestvici tisuću najvećih, poboljšala i Erste&Steiermärkische banka. Imovina je ‘ojačala’ gotovo pet milijardi kuna, na 45,6 milijardi, prihod 900 milijuna, a dobit više od 250 milijuna kuna, na 985 milijuna kuna. Sve to zajedno Erste banku je s 15. poguralo na 12. mjesto najvećih.

Prvi među osiguravateljima, Croatia osiguranje od preklani se spustilo tri mjesta, na 16. poziciju s dosta pogoršanih pokazatelja u odnosu na 2007. godinu. Pali su prihodi, imovina, a dobit se prepolovila na 68,5 milijuna kuna. Na ljestvici se, također uz pad dobiti spustila i Société Générale Splitska banka – s 34. na 39. mjesto. Leasing je kućama prošle godine poslovanje bilo slabije od uobičajenog, pa je većina društava pogoršala svoje pozicije na ljestvici – osim Erste S-Immorenta, koji je skočio nevjerojatnih 785 mjesta, na 175. i to bez ostvarene dobiti u prošlo dvije godine. No zato je gotovo deset puta skočio prihod, na 545 milijuna, kao i imovina, na 707 milijuna kuna. Doduše, većina je ‘lizingaša’ koji su se probili na popisu najboljih prošlu godinu završila bez dobiti, osim Raiffeisen leasinga, kojemu je dobit, doduše, s 42,2 milijuna kuna pala na 34,4 milijuna, i PBZ leasinga, kojemu je dobit čak i porasla.

Zahvaljujući vizionarskim mjerama HNB-a i guvernera Rohatinskog banke su ostale u zavjetrini krize, ali ostatku financijske, nebankarske industrije ne cvatu ruže. Najteže su, očekivano, prošli najranijiji otvoreni investicijski fondovi, iz kojih su i mali i veliki ulagači u panici povlačili na tržištu kapitala obezvrijedene uloge. U samo godinu dana imovina je pod njihovim upravljanjem pala čak tri puta, s 30 na samo 9,9 milijardi kuna. Uloge su povukli i investitori koji ulažu u zatvoreni fondovima. U njima se imovina gotovo prepolovila, s 3,7 na 1,9 milijardi kuna.

Ni leasing više ne raste kao nekoliko prethodnih godina. Potražnja za kreditima (i leasingom kao svojevrsnom zamjenom) s recesijom je u drugoj polovini prošle godine pala. Iako je imovina svih društava u godinu dana porasla gotovo pet milijardi kuna (na ukupno 35,1 milijardi), cijela je ta industrija u gubitku teškom 455 milijuna kuna. Za usporedbu, gubitak je u 2007. godini bio ‘samo’ 85,6 milijuna, a godinu prije ostvarena je dobit od 89,9 milijuna kuna.

Osiguravatelje od teških recesijskih vremena spašavaju uglavnom neživotna, ponajprije obvezna autoosiguranja, jer se svijest o potrebi ulaganja primjerice u životna osiguranja (ili u kombinirane police s investicijskim fondovima) povukla pred strahom od neizvjesne budućnosti. Životna, dakle štedna osiguranja, čine tek oko 20 posto ukupne zaračunane bruto premije (teške 10,2 milijarde kuna).

I stambene štedionice životare na ‘malim’ brojkama, jer za stambene kredite nisu povoljna vremena. Čak su se i one uključile u financiranje države, pa je državi odobreno 500 milijuna kuna više kredita nego stanovništvu, 3,4 milijarde kuna, dok je u portfelju građana 2,9 milijarde – upola manje nego što su uplatili depozita. No možda je ipak najzanimljiviji proboj jedne faktoring kuće među 200 najjačih. Erste factoring je na 192. mjestu (pomak na bolje za 296 mjesta), s lanjskom dobiti gotovo triput većom nego 2007. godine, što pokazuje da nelikvidnost koja guši i veći dio industrije nije zaobišla ni njih.