B O J A N L I Š K A

Većina domaćih analitičara, ali i onih razvijenih zemalja, misli da oporavak burzi možemo očekivati tek kad stanje u najrazvijenijim ekonomijama, ponajprije u SAD-u, počne pokazivati opipljive znakove poboljšanja. Podaci koji stižu s tržišta rada i drugi ekonomski indikatori koje Amerikanci pedantno mjere svaki mjesec pružaju nadu da paket poticajnih mjera koji uključuje silne milijarde ubačene u financijski, ali i realni sektor (autoindustrija), ipak proizvodi nekakve učinke.

Domaće tržište kapitala u posljednje vrijeme pokazuje dosta korelacije sa stranim tržištima. Takva će tendencija biti još istaknuta s aktivnijim uključivanjem stranih investitora. Tržište kapitala obično anticipira oporavak ekonomije jer često reagira i na naznake oporavka tržišta i indikatora – misli analitičar Erste banke Davor Špoljar.

S njime se slaže i analitičar Fima vrijednosnica Jakov Kozina: S obzirom na to da je žarište cjelokupne krize bilo na američkom tržištu, investitori, možda je nespretno reći, traže, ali u najmanju ruku očekuju, da Amerika preuzme svoj dio odgovornosti i sanira nastalu štetu dok ostale zemlje svijeta gase požar u vlastitim gospodarstvima – objašnjava Kozina.

Stoga se porast cijena koji je domaća tržište vrijednosnih papira doživjelo u proteklih mjesec-dva ne može objasniti dobrim vijestima na domaćem polju iako ih je bilo nekoliko (konzorcij domaćih građevinarca dobio je unosan posao gradnje autoceste u Crnoj Gori), nego je on posljedica većeg optimizma ulagača zbog znakova oporavka najvećih svjetskih ekonomija.

Uzlet tijekom drugog tromjesečja nije se mogao objasniti ni fokusom na najlikvidnija izdaja ni fundamentima kompanije, nego jednostavno tehničkom korekcijom nakon velikog pada cijena dionica – misli financijska analitičarka Raiffeisen Consultinga Nada Harrampašić.

U slovenskom društvu za upravljanje fondovima Medvešek Pušnik poprilično su uvjereni u to da su burze dotakle dno i da slijedi nešto dulji oporavak cijena. Član Uprave Igor Erker misli da je dno dosegnuto, no nakon uzleta cijena koje traje od ožujka do danas on očekuje njihovu stabilizaciju i manji pad.

Financijski se sektor prvi oporavio. Transport je također bio jedan od predvodnika, a sirovine su uvijek bile među posljednjima. Danas su stvari drukčije jer sirovine predvode oporavak koji se može povezati s jakom potražnjom zemalja BRIC-a (Brazil, Rusija, Indija i Kina) – objašnjava Erker. On misli da se poprilično brz oporavak nakon krize koja je potkraj prošle godine dosegnula svoj maksimum može zahvaliti ponajviše tomu što su države brzo reagirale donošenjem stabilizacijskih programa i upumpavanjem na različite načine svježega kapitala u sustav, bilo financijski, bilo u pojedinačne kompanije.

Taj je potez bio ispravan, bez njega bi države zapale u depresiju. No to će na dulji rok prouzročiti inflaciju i još neke neželjene posljedice. Indija i Kina napravile su najbolji posao, no njima je bilo najlakše jer se nisu morale zaduživati zbog prilično velikih rezervi koje su imale – kaže Erker dodajući da s poticajima valja nastaviti dok se god gospodarstva potpuno ne oporave.

Iz svega navedenog dade se zaključiti da će domaće tržište i dalje snažno ovisiti o signalima iz inozemstva. Atraktivni prinosi koji se ostvaruju ovih dana privukli su one sklonije riziku, ali tek kad optimizam potraje dulje, može se očekivati povratak većeg broja investitora i veća likvidnost.

Bio izdašan poticaj i za tržište nekretnina, koje je ove godine, uz prodaju automobila, zabilježilo najveći pad. Kako se uz građevinarstvo i prodaju nekretnina vežu i druge industrijske grane koje sada živore, primjerice proizvodnja namještaja, oporavak tog tržišta za sobom bi povukao i te ugrožene djelatnosti. No ni tu ne buja optimizam. Josip Tica, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, kaže da je rast cijena na tržištu i pad prodaje u početku bio posljedica mjera HNB-a, točnije podizanja granične pričuve.

Nakon listopada 2008. godine i početka globalne krize, granična je pričuva ukinuta, ali kamatne su stope neprestano pod pritiskom rasta uslijed promjene kamata i premija rizika na svjetskom tržištu kapitala. Posljedice se na naše tržište nekretnina nisu mogle izbjeći, kaže. Drugi je negativni učinak psihološke naravi, to je učinak straha koji se prelio putem medija na kupce koji se boje zaduživati, jer nisu sigurni u kretanje kamatnih stopa i sigurnost svojih radnih mjesta. Taj bi učinak trebao prvi nestati s tržišta čim se svjetsko tržište počne oporavljati – misli Tica.

Negativnom učinku na tržištu nekretnina pridonosi i gruba procjena o 10 tisuća neprodanih stanova koji vrše pritisak na pad cijena i sve dok se ta golema zaliha ne rasproda teško je, kaže, govoriti o oživljavanju sektora. Tu je još i činjenica da prema broju izdanih građevinskih dozvoli investitori očito planiraju graditi još više stanova.

U tom je kontekstu pozitivno to što bankari imaju mnogo strože zahtjeve za kreditiranje gradnje i vjerojatno će u budućnosti prvi ‘filtr’ tržišta biti odluka banke o tome je li potrebno pratiti investitore ili ne – zaključuje Tica.

Čini se da više optimizma ipak preteže u analizama stranaca. Andras Horvai, voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku, misli da će se likvidnost u drugome dijelu godine popraviti iako će i dalje biti volatilna.

Investitori, uključujući i banke, i dalje će selektivno financirati nove projekte, ali ne očekujemo veće probleme u refinanciranju dugova. Uz nužnu fiskalnu konsolidaciju, trebalo bi biti dovoljno kapitala i za privatni sektor, što bi zajedno s umjerenim rezultatima turizma trebalo popraviti izgled realnog sektora – uvjeren je Horvai.

Koje su prognoze točnije, one tmurnije ili one s mrvicu više optimizma, poduzetnici će naj bolje sami iščitati iz vlastite sposobnosti da naplate prodano i stanja domaćih i inozemnih narudžbi. Uzdati se u državu da će obnoviti krug plaćanja (i to na vrijeme!) moglo bi se završiti kao i stara priča o žabi i škorponu. Zato je možda najbolji savjet: pripremiti se za najgore, nadati se najboljemu!