Ima li vaša organizacija pravi osjećaj za hitnost?
Znate da su vašoj organizaciji prijeko potrebne promjene. Možda čak znate i koje: nova strategija, novi informacijski sustav, akvizicija ili reorganizacija. Ali promjene se događaju nekako presporo, vi se osjećate kao da uzbrdo gurate gromadu ili da se nepotrebno zavlači s provedbom izvrsne nove zamisli.
U živopisnim i dojmljivim pričama John P. Kotter otkriva osebujan pogled na hitno djelovanje, potrebno svakoj organizaciji. Istočne podmuklu prirodu samodopadnosti i objašnjava bitnu razliku između konstruktivne, prave hitnosti i mahnite jurnjave, koju često brkamo s hitnošću. Ova će knjiga pomoći svakomu tko želi pobijediti u turbulentnom svijetu promjena.
Da građani ulaze u obje vrste zdravstvenog osiguranja, potvrđuju i podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koji je samo u siječnju s građanima sklopio jednak broj polica dopunskog zdravstvenog osiguranja kao u cijeloj 2008. To, zapravo, znači da je svaki dan nekoliko tisuća građana uplatilo policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Do kraja godine broj građana korisnika HZZO-ova dopunskog zdravstvenog osiguranja trebao bi biti više od dva milijuna. Čini se da je stvar jednostavno u tome da klijenti dodatnog zdravstvenog osiguranja u većini slučajeva odlučuju i za uzimanje dopunskog osiguranja u HZZO-u, a građani koji imaju samo dopunsko osiguranje i niske prihode ionako nisu ciljana skupina za dodatno osiguranje.
Ustavna tužba kojom taj zakon osiguravatelji pokušavaju srušiti vjerojatno neće biti riješena još neko vrijeme. Ipak, ta je odluka za osiguravatelje teško mogla doći u gore vrijeme. Na taj su potez osiguravatelji reagirali velikim nezadovoljstvom. One koji se bave obveznim autoosiguranjem suočio je s novim troškom, a splet okolnosti prisilio ih je da cijene zadrže na istoj razini. Dio javnosti pretpostavio je da neće samo novo osiguravateljsko izdvajanje za HZZO otežati poslovanje, nego će se isto dogoditi i zbog novog izdvajanja građana u HZZO, pa će privatni osiguravatelji, koji nude police dodatnog zdravstvenog osiguranja, bilježiti manji interes za svoje police.
Riječ je, ipak, i do 1.560 kuna na godinu koje građanin može plaćati (za one koji zarađuju više od 5.108 kuna na mjesec) za dopunsko zdravstveno osiguranje, stoga je bilo pitanje hoće li taj trošak značiti manje novca koji odlazi ponuđačima dodatnoga zdravstvenog osiguranja. Ipak, nakon isteka gotovo dva puna kvartala od reforme zdravstva to se nije dogodilo.
Naime, osiguravatelji koji se bave zdravstvenim osiguranjem čine se zadovoljni rezultatima koje postižu i ne vide prijetnju svom poslovanju u zdravstvenoj reformi. Potvrđuju to i u Sunce osiguranju, čija je premija Sunce dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja prema revidiranim podacima za 2008. godinu 125,7 milijuna kuna čime je, kažu, potvrđeno višegodišnje liderstvo Sunca na tržištu zdravstvenog osiguranja.
- Unatoč prognozama s početka godine ne vidimo zapreku u dopunskom osiguranju i ne vjerujemo da bi ono moglo utjecati na rast dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Dapače, čak mu pogoduje. Ljudi sve više prepoznaju prednosti dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i što im sve pruža. Tako su njime skloniji riješiti veći spektar mogućih zdravstvenih problema – objašnjava mr.sc.Nikica Mia Vukšić, članica Uprave Sunce osiguranja.
Sličan trend pokazuje se i u Croatia zdravstvenom osiguranju, koje osim dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja nudi i dodatno.