Dalmatincima samo mrvice

Zarada i na sirovini i na gotovu proizvodu. Vodeću poziciju na tržištu inoks-a ima sesvetski ICS, koji se orijentira na manje kupce, a izbjegava suradnju s velikim sustavima. Slijedi ga Strojopromet, koji ima velike kupce i još veće probleme s naplatom.

K učanstva, građevinski sektor, brodogradnja, procesna industrija. U Hrvatskoj gotovo da ne postoji područje primjene gdje se ne koristi neki dio napravljen od nehrđajućeg čelika poznatijeg kao inoks. Poluproizvodi poput limova i cijevi raznih profila ili pak proizvodi poput balkona, ograda, gelen- dera, nadstrešnica, posuđa, pribora za jelo, raznih stalaka, držača, vijaka, bačvi, industrijskih spremnika samo su neki od njih koje svakodnevno koristimo. Svoju popularnost inoks treba zahvaliti dostupnosti, jednostavnosti obradi i održavanju. Ne čudi stoga što se njime želi baviti svatko tko se zna služiti aparatom za varenje.

Lakše s malim kupcima dovelo je to zasićenja na tržištu. Ilustracije radi, samo Inox Centar Sesvete (ICS), koji 90 posto prihoda ostvaruje prodajom poluproizvoda, surađuje s osam tisuća obrta, malih i srednjih tvrtki iz raznih niša koji te poluproizvode pretvaraju u neki od već navedenih proizvoda. Naši sugovornici smatraju da će trenutna financijska kriza pomoći konsolidaciji tržišta te iz utrke za 100 milijuna eura kolika je vrijednost tržišta izbaciti sve neozbiljne igrače.

Budući da se u Hrvatskoj nitko ne bavi proizvodnjom, već se sva sirovina uvozi, najbolje prolaze distributeri. Za vodeću poziciju bore se Inox centar Sesvete i Strojopromet. Slijedi ih Inox metal iz Zagreba. U skupinu ostalih spadaju zagrebačke tvrtke Serto Bel i VS Promet, Profil Inox iz Splita i riječki Mick. Većina sirovine koja se prodaje na tržištu uvezena je iz Italije, Njemačke, Austrije, Švedske, Finske i Norveške.

S prodanih 1.300 tona nehrđajućeg čelika odnosno prometom od sedam milijuna eura u 2008. ICS je postao tržišni lider. Ključni moment bila je poslovna strategija da se orijentiraju na maloprodaju obrtnicima, malim i srednjim tvrtkama, koje većinom plaćaju gotovinom te izbjegavanje suradnje s velikim sustavima poput brodogradilišta i prehrambene industrije, od kojih je teško naplatiti potraživanja. Tomislav Karačić, direktor tvrtke, smatra to najvećom prednosti pred konkurencijom jer uvijek u optičaju imaju dovoljno gotovine, što njegovoj tvrtki omogućuje da u skladištima u Zagrebu i Slavonskom Šamcu ima i proizvode koji se slabije prodaju.

Ono što se većini tvrtki iz branše čini nemogućim oni će ostvariti do kraja godine. Naime, uz izgradnju poslovnog objekta u poslovnim zoni Stankovci između Zadra i Šibenika, čime će pokriti cijelu Hrvatsku, do kraja godine će profikcionirati pogon za proizvodnju cijevi u Dugom Selu.

– Do sada smo 90 posto prihoda ostvarivali prodajom poluproizvoda, a 10 proizvodnjom i prodajom repromaterijala za obrtnike koji se bave montažom ograda. Pokretanjem proizvodnje cijevi cilj nam je smanjiti 20-postotni pad od prodaje ograde u Hrvatskoj te…

Iako i u Srbiji i BiH ima po tri skladišta, nakon što kriza prođe priliku vidi u agresivnijem širenju na ta tržišta jer za razliku od hrvatskog, koje stagnira, tržišta u navedenim državama su u procvatu. Na trećoj poziciji nalazi se Inoks metal, koji je u 2008. ostvario promet od 3,6 milijuna eura.

• Najviše zarađujemo od prodaje ograda za stanogradnju, gdje se trenutno osjeća najveća kriza. Iako je u odnosu na 2007. uvezeno 29 posto materijala više, zbog drašćinog pada cijena na globalnim tržištima i mi smo morali smanjivati cijene i ostvarili smo rast od samo šest posto – kaže direktor Mijo Županić. Kao i ostale tvrtke krizu ne osjeća u smaženju prodaje koliko u problemima s naplatom. Direktor dodaje da najviše surađuju s Končar-ugostiteljskom opremom, za koji nabavljaju cijevi i limove. Kao i ostali konkurenti imaju podružnicu u Dalmaciji (Zadar), a zbog neplaćanja slavonskih ugostitelja poslovnica u Osijeku morali su zatvoriti.

Većina konkurenta na tržištu inoxa dolazi iz Zagreba, koji je trenutno najveće tržište. Budući da je konkurencija najveća i zarade su manje. Oni koji si to mogu priuštiti, prilikom vide u ozbiljnijem širenju izvan hrvatske metropole. Zbog brodogradnje, proizvodnje brodskog programa i uređivanja interijera apartmana najatraktivnija je Dalmacija. Kako doznajemo, uz ICS koji će uskoro otvoriti skladište između Šibenika i Zadra, i slovenski Merkur u Splitu na jesen planira otvoriti svoju halu te također pokrenuti distribuciju poluproizvoda. Loša je to vijest za tvrtke iz Dalmacije koje su osuđene na propast ili pak sakupljanje mrvice. Jedna od njih je tvrtka Profil Inox iz Splita, u kojoj su nam rekli da se zbog dampiških cijena ne mogu nositi s zagrebačkom konkurencijom. Veliki problem su im visoke kamate na kredite i nelikvidnost te trenutno sudskim tužbama od tridesetak tvrtki pokušavaju naplatiti svoja potraživanja.