U Ministarstvu poljoprivrede tvrde da će ovogodišnji prinosi biti od 20 do 30 posto manji i da će to povisiti cijene. Čini se, međutim, da se o višim cijenama govori samo da bi se smirilo ratare, kojima još nisu isplaćeni poticaji.
Bila suša ili ne, na cijenu će, kako je to uobičajeno, uvelike utjecati mađarska burza, na kojoj će prema posljednjim podacima pšenica u kolovozu stajati 93 lipa. Osim toga u Austriji, Njemačkoj i Francuskoj nije bilo suše, a pšenica i uljana repica odlično su rođile. U Mađarskoj pak i Ukrajini neznatno je utjecala na urod, tako da nema govora o manjku. No, kako kažu naši sugovornici, upitni su i podaci o smaženju prinosa u našoj zemlji. Želimir Lisek, voditelj Sektoru uljarica i žitarica u osječkom Žitu, smatra pak da suša ove godine ipak nije bila zvažan činitelj, stoga očekuje manje prinose od ‘samo’ 15-ak posto. U tom bi se slučaju moglo govoriti o čak nešto većim prinosima nego što u Ministarstvu očekuju. Naime, na sastanku Savjeta rečeno je da bi se s takvim smanjenjima prinosa na 200 tisuća hektara zasijanih površina mogao očekivati prinos pšenice od četiri tone po hektaru. U Savjetu očekuju da će prinos uljane repice, zasijane na 29 tisuća hektara, biti 2,6 tona po hektaru. No drugi su nešto optimističniji.
- Štoviše, za uljano se repicu može reći da je u odličnu stanju. Ni manji prinosi pšenice ili uljane repice neće utjecati na cijenu – kaže Lisek.
Osim toga sjeverozapadnu Hrvatsku suša nije toliko pogodila, tvrdi Štefica Magdić, direktorica varaždinskog Emosa, tvrtke koja se bavi ratarstvom za svoje potrebe, dodajući da se slaže sa Lisekom o visini prinosa. Osim žitarica njezina je tvrtka zasijala i 300 hektara kukuruza.
- Zadrže li se ovakvi klimatski uvjeti, očekujem ukupni prinos od 3,5 tisuća tona kukuruza, što će biti prilično dobar urod – kaže Magdić.
Da je prerano govoriti o rastu cijena pšenice i uljane repice, misli i Zoran Štefulj, predsjednik Nadzornog odbora Čakovečkih mlinova, to više što, kaže, i u njegovu kraju ‘pšenica izgleda dosta dobro’.
