Home / Poslovna scena / Građevinski sektor u krizi će se naći 2012.

Građevinski sektor u krizi će se naći 2012.

  • S Raiffeisen holdingom preuzeli ste 25-poštorni udjel u Strabagu od Deripaske kojem je ostavljena jedna dionica i ‘call’ opcija na navedenom udjelu do 20. prosinca 2009. Jeste li zadovoljni takvim raspletom situacije? – Vrlo sam zadovoljan ishodom. Uvjerem sam da je taj dogovor potpuno u skladu s interesima tvrtke i njezinih dioničara. To stvara snažnu bazu za nastavak dugoročne kooperacije dopuštajući Strabagu da potpuno realizira svoje tehnološke potencijale u Rusiji i da Basic Element dovrši infrastrukturne projekte važne za zemlju. Strateški je važno za nas da nastavimo surađivati s Basic Elementom, koji ostaje naš ključni i pouzdani partner na ruskom tržištu. Ne sumnjam da će on nastaviti aktivno sudjelovati u Strabagovu biznisu i iskorisititi ‘call’ opciju.

  • Koliko ste platiti Deripaskin udio u Strabagu? – Ne komentiramo cijenu.

  • Koji su razlozi manjeg profita u 2008.? Kako ćete održati profitne marže u ovoj godini? – U prošloj se godini Odbor direktora odlučio na oprezno računovodstvo i procjenu poslovanja. Imali smo veće troškove amortizacije zbog novih akvizicija. Mnogo smo toga rezervirali na teret rashoda i morali smo otpisati neka potraživanja, uglavnom u Srednjoj i Istočnoj Europi.

  • S kolikim prihodima i dobiti očekujete da će Strabag završiti poslovnu 2009.? – Vjerujemo da će EBIT marža ostati više-manje stabilna, i to između dva i tri posto.

  • U kojim zemljama očekujete najveće pogoršanje u odnosu na 2008.? – Mađarska je bila vrlo dobro tržište posljednjih nekoliko godina kad je o građevini riječ. No poslovna se klima znatno pogoršala. Nažalost, ni Srbija se ne razvija pozitivno, a veliki je upitnik i Rusija. Ako cijene sirovina porastu, ulaganja u infrastrukturu u Rusiji vratit će se.

  • Koje antirecesijske mjere u svom poslovanju provodi Strabag? – Strabagove antirecesijske mjere podrazumijevaju rezanje fiksnih troškova, a pozornost međužmenta posvećuje se na klijentovu kulturu plaćanja, odnosno na to koliko uredno klijenti podmiruju dugove. Koncentrirani smo i na prošireni strategije stonoge, odnosno na zastupljenost na različitim tržištima i u različitim segmentima.

  • Nakon devet akvizicija u 2008. planirate li u ovoj godini neke akvizicije ili širiti se na nova tržišta? – Za sada nema riječi o akvizicijama, ali ulazak na nova tržišta strategija je koju slijedimo. Jedna od mogućnosti veći je fokus na Aziju i Indiju.

  • Koji se segmenti vašeg biznisa sada razvijaju, a koji su najviše podbacili? Što bi se prema procjenama prvo moglo oporaviti? – Poljsko se tržište razvija brže i bolje nego što smo očekivali. U ovom trenutku ondje je šest milijardi eura vrijednih natječaja zbog gradnje infrastrukture potrebne za Europsko prvenstvo 2012. S druge strane rast u Rusiji nije ispunio naša očekivanja. Ipak, očekujemo da će Rusija biti jedna od prvih zemalja koje će prebroditi krizu.

  • Nerealiziranih narudžaba? Procjenjujete li da će one rasti? – Nerealizirane su narudžbe na kraju 2008. vrijedile 13,3 milijarde eura. U prvom kvartalu ove godine ta je vrijednost bila veća nego godinu prije. Nadamo se da će priljev od programa državne potrošnje povećati naše narudžbe do kraja godine.

  • Koja su tržišta najkritičnija s obzirom na to? Drži li se još javni sektor ili i on puca? – Javni sektor trebao bi osigurati iskorištenost naših osnovnih kapaciteta do 2011. Takva je situacija na većini Strabagovih tržišta. Budući da posluju u više od 30 zemalja, poprilično smo diverzificirani u svojim nerealiziranim narudžbama.

  • Planirate li otpuštati radnike i smanjivati operacije u nekim zemljama? – Ne znatno.

  • Ima li u Hrvatskoj naznaka da ćete morati otpisivati potraživanja kao u Srbiji i Crnoj Gori? O kojim je iznosima bila riječ u tim zemljama? – Ne komentiramo iznose. Ne može se predviđati hoće li biti novih otpisivanja.

  • Koji su trenutačno najveći Strabagovi projekti? – Nekoliko je velikih projekata gradnje cesta u Poljskoj. Gradimo autocestu s četiri traka u Italiji, posao vrijedan otprilike milijardu eura. Također radimo na tunelu ispod Niagarinih slapova u Kanadi za 700 milijuna eura. Uz to u Hrvatskoj smo nedavno na natječaju dobili posao gradnje luke Gaženice u Zadru.