Najveći je izvoznički skok napravila Cedevida

Ukupan izvoz tvrtki liste 50 najvećih u prehrambenoj djelatnosti lani je bio nešto malo veći od četiri milijarde kuna, skromnih dvjestotinjak milijuna kuna veći nego godinu prije. Iako su svoj izvoz lani povećale 33 tvrtke s te liste, povećanje izvoza očito je u rastu ukupnih prihoda 50 najvećih participiralo sa samo pet posto. Na rang-listi najvećih izvoznika hrane vodeću je poziciju zadržala koprivnička Podravka, koja je lani na inozemnim tržištima ostvarila prihode od 653 milijuna kuna, odnosno 22 milijuna više nego godinu prije. Na drugom je mjestu bio Viro, koji je izveoao šećera u vrijednosti od 306 milijuna kuna. Šećer je, inače, lani bio proizvod na kojem se u izvozu najviše uprihodilo, jer su visoke izvozne vrijednosti imali i Sladorana (250 milijuna kuna) te osječki Kandit (239 milijuna kuna). Treća izvoznička pozicija pripada Krašu, koji je lani vrijednost svog izvoza povećao desetak milijuna kuna, na 287 milijuna. Najveći izvoznički skok postigla je Cedevita, tvrtka iz sastava Atlantic Grupe, koja je tijekom prošle godine vrijednost izvoza podigla s 4,1 na 115,4 milijuna kuna. Više od sto milijuna kuna u izvozu je ostvarilo još samo sedam tvrtki: Vindija (135 milijuna), Dukat (190 milijuna), PIK Vrbovac (106 milijuna), Ledo (184 milijuna), Jamnica (174 milijuna), Zvijezda (186 milijuna) te Karlovačka pivovara (119 milijuna kuna).

Iz ovog pak se kratkog pregleda vidi da je vlasničko okupnjanje najdalje otišlo u segmentu proizvodnje mesa, pa se može konstatirati da je na listi od 50 najvećih ostao još samo jedan solo igrač iz tog segmenta. Riječ je o čakovečkoj Vajdi, koja je lani ostvarila rast prihoda od solidnih 12 posto (odnosno 214 milijuna kuna), ali uza samo 2,25 milijuna kuna dobiti (rast od jedan posto), što joj ni izdakla više neće biti dovoljno za održavanje pozicije u sve zaoštrnijoj tržišnoj utakmici.

Nakon što je već lani skočio na milijardu i pol kuna prihoda, PIK iz Vrbovca je potkraj travnja ove godine otvorio novu tvornicu mesa i mesnih prerađevina u koju je uloženo čak milijardu kuna. Riječ je o jednoj od najsvremenijih mesnih industrija u svijetu s potpuno automatskom proizvodnjom čiji je kapacitet 100 tisuća tona mesa i mesnih prerađevina na godinu. Podijeljeno po hrvatskom stanovniku, to ispada otprilike 23 kilograma na godinu, što je pak samo nekoliko kilograma manje od onoga što Državni zavod za statistiku navodi kao prosječnu godišnju potrošnju stanovnika. Čak i nakon što odbijemo 10 posto te proizvodnje, koja ide u izvoz, vidi se da iz PIK-a na tržište sada još stižu količine koje mogu zadovoljiti glavnu domaću potražnju. U takvim uvjetima s PIK-om se na domaćem tržištu mogu boriti još sam jedan ili najviše dva proizvođača mesa.