Čak je i krhak oporavak burzi najbolja vijest u posljednjih godinu i pol

Oporavak tržišta kapitala u posljednja dva mjeseca najbolja je vijest u posljednjih godinu i pol. Ulazimo u posljednji mjesec drugog kvartala u kojem je prije odlaska na ljetni odmor važno pokazati rezultat, pa je fondovima u interesu da se cijena zadrži na što višoj razini. Stoga se postavlja pitanje ima li tržište kapitala dovoljno snage da se održi i u lipnju.

Predsjednik Federalnih rezervi Ben Bernanke u prošlotjednom je obraćanju američkom Kongresu rekao da će se američka ekonomija i ove godine nastaviti postupno oporavljati i da će inflacija ostati niska zbog sporog tempa oporavka. Objavio je i kako FED očekuje da će recesija tehnički završiti u posljednjem ovogodišnjem kvartalu. Na to upućuju podaci o osobnoj potrošnji, koja stagnira od početka godine. Kompanije pak polako počinju smanjivati zalihe, što bi ih trebalo potaknuti da povećaju proizvodnju.

Zasigurno ne možemo očekivati da će se ekonomija vratiti na prijašnje razine brzinom kojom je padala. Za Hrvatsku je to uobičajeno. Svaki put kad bismo zabilježili strmoglavi pad i ulazak u recesiju trebalo nam je više godina za povratak na prijašnju razinu.

U Americi se polako skreće pozornost s problema poslovnog sektora na problem države. Naime, u posljednje vrijeme zabilježen pad cijena američkih državnih obveznica zbog zabrinutosti velikim državnim deficitom. Stoga se preporuča da se počne planirati oporavak proračuna. Uključenost proračuna u prevladavanje krize nezamršen je u američkoj povijesti. Uz uporabu proračunskog novca za kupnju propalih banaka i poduzeća u to se priključio i FED, koji je kupovao trezorske zapise Ministarstva financija i kreditirao državnu potrošnju.

Očekuje se da će američki deficit ove godine dosegnuti 1.800 milijardi dolara (8,5 posto BDP-a) i do 2011. trebao bi pasti na 900 milijardi. Udio duga u američkom BDP-u do 2011. dosegnut će 70 posto; prije izbijanja krize bio je 40 posto.

Neće proći toliko mnogo vremena, a netko će se zapitati gdje je novac iz američkog proračuna koji je oplahivao ekonomiju. To, naravno, ovisi o tome koliku državu Amerikanci žele. Dosadašnja iskustva pokazuju da ne žele da država previše utječe na njihove živote. Ipak, porezne se stope svakako moraju postaviti na razinu dovoljnu da se u dugom roku uravnoteži prihodna i rashodna strana proračuna, što je težak zadatak. Trenutačno se očekuje da će se sve uspješno okončati bez povećanja poreza.

Ne treba zaboraviti da je FED odigrao najvažniju ulogu u cijelom procesu snižavanjem kamatnih stopa i povećanjem svoje bilance za 1.200 milijardi dolara, pa je tako bankarski sustav preplavio novcem da bi se ekonomija sačuvala od kolapsa. Međutim, kad se ekonomija oporavi, sva će se gotovina morati povući. Svi to u teoriji znaju i prihvaćaju, ali u praksi to znači pogoditi pravi trenutak za povlačenje poteza da bi se spriječilo rušenje ekonomije u inflacijskoj spirali. Zadatak koji treba obaviti FED ni izbliža nije tako zahtjevan kao onaj stavljanja pod kontrolu javnih financija koji treba izvršiti Obamina vlada i Kongres.

Nakon kratke analize američke priče sasvim je jasno zašto dolar slabi i zašto cijene američkih obveznica padaju. Treba imati na umu i da je riječ o najvećoj svjetskoj ekonomiji i da loše odrađen posao američke administracije znači i lošu situaciju za ostatak svijeta koji američka ekonomija može povući sa sobom. Budući da to nito ne želi, sigurno će se u akciju spašavanja uključiti zemlje koje bilježe sufičite u svojim bilancama plaćanja: Njemačka, Norveška, Švicarska, Japan, pa i Kina, koja najviše izvozi u Ameriku kupujući američke vrijednosne papire. Troškovi zaustavljanja najveće krize još će se godinama zbrajati i plaćat će ih svi sudionici globalnog tržišta.

Stoga su akcije s početka priče koje provode razni fondovi radi povećanja prometa i cijena pojedinih dionica ograničene. Takve su akcije potrebne da bi se vratilo povjerenje u tržište i potaknulo razmišljanje da je dno dotaknuto i da je sada vrijeme za kupnju dionica. Mali su izgledi za oporavak realne ekonomije na takav način. Dakle, treba biti vrlo oprezan kad je riječ o brzom oporavku tržišta kapitala. Rast je vrlo krhak, pa će i najmanja negativna vijest prouzročiti velik pad.