Zahvaljujući tomu što ga uvozi i distribuira Konzum, talijanski brend Pasta Zara količinski se prodaje više od Barille, koju uvozi AWT. Od domaćih proizvođača veći udjel pripada čakovečkim tvrtkama Ragusi i Marodiju.
U mjesto Italije prva asocijacija na tjesteninu uskoro bi mogao biti Kplus, Grandi ili SBudget. Naime, trgovačke robne marke s 24 posto količinskog udjela zauzele su prvu poziciju na hrvatskom tržištu tjestenina pretekavši tako do sada suverene lidere – talijanske proizvođače.
Talijani, doduše, na tom tržištu drže drugo i treće mjesto, pa su zajedno još nadmoćniji od privatnih robnih marki. Barillin udjel, kao što su nam naveli u tvrtki AWT-u, 19 je posto (financijski), no s obzirom na to da se taj talijanski proizvođač ubraja u višu cjenovnu kategoriju, drugo mjesto po ukupnoj količini prodane tjestenine pripada Pasti Zari (više od 20 posto). Iako je riječ o etabliiranu brendu koji na svjetskoj razini drži 13,5 posto tržišta, plasmanu i dobroj poziciji u Hrvatskoj sigurno je pomoglo to što iza sebe ima Konzum, koji ga uvozi i distribuira. Povlašteni položaj na policama najvećeg trgovačkog lanca koji drži više od 30 posto tržišta maloprodaje u Hrvatskoj kao i u trgovinama Plus marketa, koje opskrbljuje Agrokorov Velpro, nedvojbeno je utjecalo na Pasta Zarinu poziciju.
U Konzumu nisu željeli govoriti o brojkama, no poznavatelji tog tržišta tvrde da se samo putem tog lanca na…
Iste godine kao Raguž nedaleko od Čakovca s proizvodnjom tjestenine počeo je još jedan domaći proizvođač. Riječ je o Stjepanu Marodiju, vlasniku obrta Marodi, koji, kao što sâm kaže, ‘od početka naglasak stavlja na proizvodnju kvalitetne tjestenine kakvu su nekada pravile naše bake’. Tjestenina se proizvodi bez dodataka boja, aditiva i konzervansa, a za proizvodnju tjestenine od jaja gotovo svakodnevno se nabavljaju svježa jaja.
- Iako većinu ukupne prodaje tjestenine u Hrvatskoj čini tjestenina od jaja, mi smo se više orijentirali na taj drugi segment. Od 15 proizvoda devet ih je na bazi jaja – objasnio je Marodi, koji je prošle godine proizveo otprilike 750 tona tjestenine vrijedne 10 milijuna kuna.
Za razliku od konkurenta iz istoga grada Marodi svoje poslovanje za sada temelji isključivo na vlastitu brendu jer je Marodijeva domaća tjestenina pozicionirana u srednjoj višoj cjenovnoj kategoriji.
- Stvaramo vlastitu robnu marku kojom želimo postati prepoznatljivi na tržištu. Za sada svoje proizvode plasiramo na hrvatsko tržište, ali u bliskoj budućnosti želimo se okušati i na regionalnim – rekao je Marodi. Jednako kao Marodi i Klara Marić, vlasnica istoimene tvrtke iz Kanfanara, orijentira se na tjestenine bazirane na jajima. Istarske recepture i premium segment ono je što proizvode Klare M razlikuje od konkurencije. Da je taj recept polučio uspjeh, dovoljno govori podatak da taj mali obrt s 15 zaposlenih na godinu proizvede 500-tinjak tona tjestenine koja se osim u Hrvatskoj prodaje i u Španjolskoj, SAD-u, Sloveniji i Austriji.
Za razliku od navedenih proizvođača, koji su nastali u posljednjih 20-ak godina, oni s duljom tradicijom u pekarsko-mlinarskoj industriji u tom segmentu ne zauzimaju veće tržišne udjele. Prema nekim procjenama kapacitet Mlinarove proizvodnje jest 300-tinjak tona tjestenine, a Zagrebačke pekarne Klara 2008. su godine od tog segmenta zabilježile prihod od samo 1,8 milijuna kuna.
Iz tih je podataka vidljivo da je tržište tjestenine u Hrvatskoj prilično rascjepkano, odnosno da na njemu vlada prilična gužva. No uspjeh privatnih robnih marki dobar je pokazatelj da se tržišni udjeli mogu promijeniti i na takvom, zahtjevnom tržištu. Važno je pratiti trendove jer oni govore o rastu trgovačkih robnih marki, ali i premium segmenta. Integralna tjestenina, rustikalna te neobični oblici proizvodi su koje kupci sve više traže. Barrila je to odavno prepoznala, pa tako potrošačima uza standardni asortiman nudi i niz drugih proizvoda, primjerice one specijalnog oblika (Le Collezioni), mimitjestenine (Piccolini) i integralne. Sličnu strategiju otkrivaju i u Pasti Zari, koja je prošle godine na hrvatsko tržište uvela integralne tjestenine. I domaći proizvođači najavljaju slične inicijative.
Iako je Pasta Zara etablirani brend, uspjeh na hrvatskom tržištu dijelom može zahvaliti i tomu što je uvozio i distribuirao Konzum, najveći domaći trgovački lanac. Zato ima povlašteni položaj na Konzumovim policama.
S 19-ak posto tržišnog udjela Barilla na hrvatskom tržištu zauzima drugo mjesto među proizvođačima (bez trgovačkih robnih marki). Distributer je AWT. Najprodavaniji su joj proizvod špageti.
Godinu proda otprilike četiri tisuće tona Pasta Zare. Koliki su udjeli pojedinih proizvođača, doduše, teško je precizno reći jer procjene o tome koliko je vrijedno tržište tjestenina znatno variraju – od 300 do 500 milijuna kuna.
Istraživanja tržišta često nisu precizna jer se uglavnom temelje na rezultatima postignutim u maloprodaji, odnosno ne uključuju podatke o prodaji u kanalu HoReCa, na koji otpada 30-ak posto ukupnog tržašta i koji stoga znatno može promijeniti udjele pojedinih proizvođača. Tako je, primjerice, slovensko Žito prema jednom istraživanju na trećem mjestu po količini prodane tjestenine u Hrvatskoj. Međutim, podaci iz Žita koji govore o prodaji od otprilike četiri milijuna kuna ostvarenih lani to demantiraju. Jedan od razloga velikog uspjeha stranih proizvođača u Hrvatskoj, misli Ilija Raguž, vlasnik tvrtke Raguse iz Čakovca i jedan od vodećih domaćih proizvođača tjestenine, zakonska je regulativa.
Domaći proizvođači u nepovoljnijem su položaju od stranaca. Na uvoz krupice, osnovnog sastojka za tjesteninu, plaća se zaštitna carina, a na tjesteninu iz uvoza ne. A proizvođači tjestenine prisiljeni su uvoziti krupicu jer u Hrvatskoj nema razvijene proizvodnje te sirovine, objasnio je Ilija Raguž, koji je usprkos tim problemima uspio postići odlične rezultate svojom tjesteninom. Na godinu proizvodi otprilike 7.500 tona tjestenine, izvozi se u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju, a u Hrvatskoj je u 2008. od njezine prodaje ostvario promet od otprilike 45 milijuna kuna. Već dio tog iznosa, 65 posto, odnosi se na vlastiti brend, a ostatak na privatne robne marke koje proizvodi za čak 12 trgovačkih lanaca. Uskoro pak planira otvoriti i novi proizvodni pogon.
- S obzirom na to da je tjestenina kabasta roba, prijevoz je prilično skup. Zato smo nakon Čakovca otvorili pogon i u Županji, a najesen bi se trebao otvoriti i dva milijuna eura vrijedan pogon u Pločama za izradu nove kategorije tijesta tehnologijom prvi put primijenjenom u regiji. Riječ je o tjestenini kakvu su svojedobno pravile naše prabake. Uskoro planiramo ući i u segment svježe tjestenine – najavio je Raguž.
