Šetnja oblacima u biznis-klasi

koji imaju novca, a sve što se može prebacuje se na male dobavljače, što sustav dovodi na rub pućanja: – Problem je dublji jer, primjerice, odavno nisam čuo da netko ima ideju koji će posao pokrenuti. Ljudi gube vjeru u poduzetništvo, što zabrinjava, jer jedino ono stvara novu vrijednost – kaže Lovrić.

Ucjene s kompenzacijama U Hrvatskoj su prema Barbićevu mišljenju posebno ugrožene male tvrtke, poglavito iz građevinarstva, ali i iz drugih djelatnosti, zbog vrlo niske razine kapitala kojom raspolažu i neuobičajeno dugih rokova plaćanja, koji su u Hrvatskoj znatno dulji od prosječnih u regiji i šire.

• Rokovi naplate s dva-tri mjeseca produljili su se na pola godine, a počele su i ucjene s kompenzacijom. U ugovorima se sada traži od 50 do 100 posto kompenzacije, ali ako velike tvrtke ne mogu prodati stanove, kako ćemo mi? – kaže Josip Tržec, direktor Alu-Producta, tvrtke koja izrađuje aluminijsku stolariju i s 40-ak zaposlenika najviše radi kao kooperant velikim građevinskim tvrtkama. Još radi na poslovima ugovorenima prošle godine, a ove su mu godine investicije gotovo potpuno zaustavljene, pa Tržec procjenjuje da će iduća godina biti vrlo loša.

Prednosti koje se stalno spominju u kontekstu malih tvrtki i u čemu ih veliki sustavi ne mogu nadmašiti jesu fleksibilnost i snalažljivost da nešto brzo promijene, uskoče u novi posao, reorganiziraju se…

• Mala poduzeća mogu brže donijeti niz odluka važnih u kriznim situacijama. Ali to se ne odnosi na nelikvidnost – kaže Singer.

U hrvatskim uvjetima, kad je pak nelikvidnost problem broj jedan, svatko se snalazi kako zna i umije. Najčešće, ne zaboravljajući posvemašnju štednju, traži nova tržišta i nove kupce.

Bernarda, proizvođač madraca i kreveta iz Nedelišća, 80 posto izvozi na tržišta Zapadne Europe, izlaz pokušava pronaći u preraspodjeli viška radnika s proizvodnje madraca na proizvodnju kreveta, većim angažmanom na tržištu bivše Jugoslavije i agresivnijim prodorom u trgovačke lance. Zasad situacija u tvrtki, kaže vlasnica Bernarda Cecelja, nije toliko alarmantna iako je domaće tržište palo 50 posto. Osim toga, još joj se nisu smanjili poslovi na zapadnim tržištima, gdje uglavnom oprema hotela, ali rupa se očekuje tijekom ljetnih mjeseci. Za najgori slučaj spremne su mjere smanjenja plaća i skraćenja radnog tjedna.

Maženje kupaca Izlaz na istočnim tržištima, od bliže regije preko arapskih do zemalja BRIC-a, pokušava pronaći i proizvođač farma-ceutskih i kozmetičkih proizvoda na bazi prirodnih sirovina Apipharma, koji 40-ak posto proizvodnje plasira u izvoz.

• Za rješavanje problema nelikvidnosti i naplate sada treba biti madioničar – kaže Andrija Lalić, direktor Apipharma, ističući kako još nije na svojoj koži osjetio da su se banke okrenule malim poduzetnicima i povećale financiranje.

• Kupca treba razumjeti i paziti samo da ostane – kaže Vjekoslav Majetić, vlasnik Dok-inga, najpoznatijeg po proizvodnji strojeva za razminiranje, ilustrirajući koliko je nužno uz dobre bankarske veze imati i dobre veze s kupcima, barem ključnima. Jer pronaći novog kupca u ovim okolnostima veoma je težak zadatak.

Dok-ing, koji godišnji prihod od 80-ak milijuna kuna ostvaruje uglavnom od izvoza, i ove godine očekuje 20-postotni rast unatoč krizi. Majetić objašnjava da tvrtki tekući ugovori nisu otkazani iako je posao u južnoafričkim rudnicima sma-njen. Sretan je okolnost u priči što domaće i strane državne ustanove s kojima radi nisu zaustavile narudžbe. Uz to, kaže Majetić, nema problema s plaćanjem, a oni dotad rade na razvoju novih proizvoda.

Problema s poslom nema ni Alupro s početka teksta. Dapače, u problemima će se naći, kaže Viduka, stignu li narudžbe od svih trenutačno zainteresiranih kupaca jer nemaju dovoljno proizvodnih kapaciteta. S obzirom na to da na viđiku nema rješenja u suradnji s Gradom ili Županijom, Viduka razmišlja o preseljenju u Varaždin. Od početka krize u Altru su povećali ulaganja u marketing, odnosno zastupljenost na svjetskim sajmovima i razvoj novih proizvoda.

• Tko računa da će stalno imati posla s domaćim općinama, vara se. Jedino se izvoz dugoročno isplati. Svjetsko je tržište toliko veliko da, zna li čovjek nešto raditi, mogućnosti su mu, posebno u tehnološkom sektoru, goleme – kaže Viduka, jedan od rijetkih koji kaže da nije imao problema s dobivanjem bankarskog kredita kad je nedavno kupovao stroj.

To da su male tvrtke fleksibilnije jer mogu brže i djelotvornije reagirati na promjene tržišta vrijedi samo za one tvrtke, ističe Barbić, koje su se i prije krize vodile na isti način. Biti fleksibilan i raditi na promjenama tek tijekom krize najčešće je već prekasno.

• To što smo mali može nas činiti i ranjivijima, jer orijentiramo li se na jedan veliki projekt pa tu nastane problem s plaćanjem – gotovi smo – kaže Zdenko Ćorić iz softverske tvrtke Utilis. Ta tvrtka posluje u području u kojem je sada prično ‘čupavo’ jer se IT investicije masovno odgađaju za bolja vremena.

• Pokušavamo klijentima dati malo više nego što su dosad navikli da bismo ih zadržali, kao i iskorištiti pozitivne učinke svoje fleksibilnosti i dosadašnje opreznosti – kaže Ćorić.

Olakotna je okolnost u upravljanju malim tvrtkama i to što nemaju mnogo zaposlenih, pa se, kaže Sanja Crnković-Pozaić iz tvrtke BIT Croatia, inače bivša direktorica Centra za poduzetništvo CEPO-a, i odredbe Zakona o radu u vezi s otpuštanjem koje mogu sprečavati brže prilagođavanje ne odnose toliko na njih koliko na velika poduzeća.

• To što su mnoga poduzeća obiteljska omogućava također da se šokovi u poslovanju lakše internaliziraju, tj. nema potrebe otpuštati članove obitelji – kaže Crnković-Pozaić.

Višak prijatelja Doduše, to može biti i razlog za još teže proživljavanje krize jer je u malim tvrtkama s desetak zaposlenika koji su najčešće vezani prijateljskim ili rodbinskim vezama vrlo teško otpustiti višak ljudi.

• Osim toga najčešće je velik dio privatne imovine uložen u tvrtku, pa poslovni potres znači i veći potres na privatnom planu. Najvažnije je, ipak, to što se mali naslanjaju na velike, a kad veliki ne plaćaju, mali nema kamo – kaže executive coach i trener Alan Žepec, koji malim poduzetnicima savjetuje da krizu iskoriste za pre-