Korisni uvarci i éajevi

Ipak, neosporno je da Vidošević ideje iznosi (i nosi) uglavnom sâm, a jaka ekipa poslodavaca Mudrinić – Kuštrak – Popijač istupa sve češće i sve glasnije. Nedavno im se pridružio i Ivan Miloloža, direktor Munje i predsjednik NO-a HUP-a. Član je HUP-a od njegova osnutka, no nije se htio aktivno uključiti u rad zbog dosadašnje inertnosti i statičkog pristupa problema. – Pristao sam se sada uključiti, ali rekao sam da izlazim za godinu dana ako ne uspijemo od HUP-a napraviti brend. Nije nam cilj biti jak, nego razuman igrač čije se mišljenje uvažava. Bilo bi nerazumno od Vlade da nas ne sluša – kaže Miloloža.

HUP se u godinu dana prilično promijenio, dijelom i zato što su pojedini članovi vrlo aktivni u GSV-u i Ekonomskom vijeću, a za pola godine ili godinu poslodavci će, nada se, postati ravnopravan partner vlasti. – Nismo politički oponenti vladajućima, samo želimo pomoći u donošenju ispravnih odluka kako bismo gospodarstvo izvukli iz krize – kaže Miloloža.

Kao direktor tvrtke prilično pogođene recesijom ipak je manje optimističan, pomalo i šokiran izjavama iz Ministarstva financija da je novo inozemno zaduženje antirecesijska mjera?! No ima i pomirljivijih tonova. Alojzije Sobocanec, direktor Međimurjepleta kaže da bi svi trebali voziti istim kolosijekom, jer je sukob posve beskoristan i poduzetnicima i gospodarstvu. – Više inicijative o obiju strana uvijek dobro dođe, no nije dovoljno samo kritizirati, treba pokazati kako provesti predložene mjere. Vidošević je to dobro sročio na Zlatnoj kuni, njegova je poruka upozoravajuća, ali nitko je ne sluša – poručuje Sobocanec.

Ekonomist Guste Santini slaže se da su mjere HUG prilično suvisle, samo ih je trebalo raspraviti i doraditi. No vlast se bavila politikom, pa ćemo krizu ove godine sigurno izgubiti iz vida. Ipak, u HUP-u su uglavnom vlasnici posluživa, pa kako se zaoštrava recesija, tako su i oni glasniji i reagiraju mnogo burnije od HGK. – Umjesto da Ministarstvo gospodarstva i HGK udružuje snage i zajedno rješavaju probleme, svatko vozi svoj brod. Vidošević je malo usporio, HUP ubrzao, ali u biti nitko ništa ne radi. Zabrinjavajuće je da se kriza ignorira – kaže.

Još je gore što 750 milijuna eura novog inozemnog duga tretiramo kao uspjeh. Nitko ne računa da za to treba plaćati 50-ak milijuna eura kamata na godinu. To je više od troška besplatnog studiranja, više od poticaja za nerazvijena područja ili proizvodnje ekohranje, upozorava Santini. – To je čak premalo da se premosti problem. Ne može ga amortizirati ni turizam, a pitanje je i je li statistička brojka o dosezima turizma uopće točna. Zato bi Vlada i HGK trebali sjesti za isti stol i početi se baviti gospodarskim problemima, a ne izborima – kaže.

Bivši HUP-ovac Željko Ivančević kaže da u Hrvatskoj nikad nije do kraja provedena reforma sustava zastupanja interesa poslovnog sektora jer nikad nije bilo dovoljno političke volje. Zato se, kaže, unedogled odgađa i nužna reforma HGK. HUP je, doduše, s vremenom jačao svoj utjecaj u odnosima prema Vladi i sindikatima. No i ondje je 2003. godine prekinuta započeta reforma, razvoj i prilagodba standardima EU.

Tek je s dolaskom Damira Kuštraka počela ozbiljnije jačati društvena pozicija HUP-a i daljnje preuzimanje prostora koji je držao HGK. Kriza i posebni problemi hrvatskoga gospodarstva dodatno pomažu jačanju uloge HUP-a koji ne postaje samo glasan zastupnik interesa gospodarstva nego i rijetka institucija koja nudi kvalitetna rješenja za izlazak iz krize – misli Ivančević.

S druge strane, političke ambicije predsjednika HGK i pokušaji instrumentaliziranja te institucije u tom cilju dodatno prokazuju HGK kao preživjeli model gospodarskog organiziranja, poručuje.

U bitki za interese poslodavci poslodavci trenutačno vode. Posve je nevažno je li to zato što ondje sjede vlasnici tvrtki, ujedno menadžeri, pa pritisnuti krizom sve glasnije protestiraju, ili je to zbog političkih interesa i raspodjele fotelja. Sve dok mogu natjerati vladajuće da ih slušaju i reagiraju, razlozi su manje važni. Trenutačno nam je važnije Kuštrakovo upozorenje da bi svjetlo na kraju tunela, kakvo se priviđa premjeru Sanaderu, mogao biti vlak! I nova nesreća u kojoj će statistika samo pobrojiti nastradale.

Najveći pad prodaje bilježe proizvođači trajnih proizvoda za široko potrošnju (namještaj, bijela tehnika, televizori, bicikli itd.). I istraživanja u svijetu pokazuju ozbiljan pad potrošnje tih proizvoda. Osim toga pada i proizvodnja robe koje služi kao primarno dobro u domaćoj industriji ili se izvoze kao sirovine, materijal ili dijelovi u proizvodnji druge robe. Velik pad bilježi i opća potrošnja (hrana, piće, obuća, odjeća, tekstil i sl.). Pad aktivnosti zabilježen je i u građevinarstvu. Turistička sezona prema dosadašnjim rezervacijama pokazuje da najbolje prolaze privatni smještaj, kampovi i natučki turizam, a manjak gostiju osjećaju hotelijeri.

Jamstveni fond HAMAG-a povećao se radi održavanja njegove stabilnosti i otklanjanja rizika za naplatu jamstava u uvjetima pogoršane likvidnosti financijskog sustava (s 500 milijuna na milijardu kuna). Financiraju se poduzetnički projekti sredstvima fondova EU. Od prošle godine kroz projekt ‘Podrška povećanju konkurentnosti i izvoza malog i srednjeg poduzetništva u RH’ grant shema PHARE 2006.’ mali i srednji poduzetnici izravno upotrebljavaju sredstva fondova EU.

Ministarstvo je na temelju suradnje s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija, HGK-om, HOK-om, APIU, HBOR-om, HUP-om i Hrvatskim izvoznicima usaglasilo planove za 2009./2010., i izradilo Program poticanja međunarodne konkurentnosti i internacionalizacije gospodarstva RH.

Program je prilagođen posebnim okolnostima koje su rezultirale globalnom krizom i provodit će se za razdoblje 2009./2010. jer se potkraj 2010. očekuje rast gospodarskih aktivnosti. Njime se žele ojačati međunarodna konkurentnost i kapaciteti domaćih tvrtki u procesima internacionalizacije, vertikalno i horizontalno povezivanje tvrtki u postizanju boljih rezultata na međunarodnim tržištima te pružiti snažnija sustavna potpora relevantnih institucija.

Program poticanja međunarodne konkurentnosti i internacionalizacije gospodarstva RH je kombinacija ukupno šest poticajnih mjera koje se provode na razini poduzetnika individualno i na razini udrživanja gospodarstvenika prilikom zajedničkog nastupa na međunarodnim tržištima uz uključivanje jedne ili više državnih institucija.

Tim programom sufinancirat će se nastup tvrtki na inozemnim sajmima, nematerijalna ulaganja vezana uz uvođenje novog proizvoda na međunarodno tržište, priprema internacionalnih poslovnih aktivnosti, organiziranje ciljanih gospodarskih misija na međunarodnom tržištu te osnivanje i potpora rada trgovačkih predstavništava na ciljanim tržištima. Program je vrijedan 62 milijuna kuna i namijenjen je izravno poduzetnicima orijentiranim na međunarodna gospodarska tržišta.

Ministarstvo neprestano surađuje s poslovnim bankama. Imamo saznanja da većina banaka u sklopu poslovanja provodi kreditne programe za malo gospodarstvo, ali u otežanim uvjetima likvidnosti, uz poštene uvjete za osiguranje kredita i veće kamate. Ministarstvo je također zaprimilo određeni broj zahtjeva poduzetnika, ali i poslovnih banaka o problemu otplate povoljnih poduzetničkih kredita iz kreditne linije ‘Lokalni projekti razvoja – poduzetnik’ koja se provodila od 2004. do 2008, a za koju se izvršavaju obveze za subjekte kamata. U tim je zahtjevima predloženo odobravanje odgode otplate glavnice kredita u ugovorenom roku za poslovne subjekte koji su postigli dogovor s poslovnim bankom. Ministarstvo se o prijedlozima očitovalo mišljenjem imajući na umu utvrđenu kamatnu stopu iz temeljnog tripartitnog ugovora. Sukladno antirecesijskim smjernicama Vlade RH Ministarstvo misli da u ocjenama zahtjeva za premošćivanje kreditnih problema u kreditnoj liniji LPR-P, prouzročenih gospodarskom krizom, treba djelovati sustavnim i povoljnim rješenjima za subjekte maloga gospodarstva.

Operativnim je planom predviđen nastavak mikrokreditiranja, ali i predložen novi kreditni projekt za potrebe maloga gospodarstva.

Vlada je prihvatila antirecesijske mjere među kojima je i ona o državnoj potpori do 500 tisuća eura (u kunskoj protuvrijednosti) koja će se dodijeljivati bez odobrenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Državna potpora u navedenom iznosu, može se dodijeliti isključivo na temelju programa državnih potpora. Prijedlog programa državne potpore treba prijaviti Agenciji radi odobrenja.

Glavnina bespovratnih poticaja iz Operativnog plana za 2009. pripada skupini tzv. potpora male vrijednosti, što odgovara malom gospodarstvu, jer to znači da pojedini subjekt u razdoblju od tri godine može koristiti državne potpore u kumuliranom iznosu do 200 tisuća eura, tj. otprije 1,5 milijuna kuna. U tom je paketu i HAMAG, koji je u proteklim razdobljima jamstvenim programima omogućio ulaganja u sektor malog i srednjega gospodarstva veća od milijardu kuna.

Vlada je već objavila da 10 predstavljenih antirecesijskih mjera nisu jedine kojima će reagirati na krizu, da se razmišlja i o novima. Međutim, nove mjere pretpostavljaju i dodatno zaduživanje i rast deficita. Izvozno orijentirano malo i srednje poduzetništvo posebno se potiče, poslodavci u tom sektoru mogu dobiti i poticaje za edukaciju zaposlenika, a 120 milijuna kuna predviđeno je za pomoć tekstilnoj, kožarskoj, obućarskoj i metaloprađivačkoj industriji.