Kako preživjeti

Rano se počnite raspitivati kakve su vam mogućnosti u bankama. Zadržite plodonosan dijalog sa svojom bankom ili potražite drugi izvor financiranja. Detaljno analizirajte sve dugove i pojačajte kontrolu nad zaduživanjem. Držite kontrolu nad novčanim tokom, počnujte plaćati i naplatiti potraživanja na vrijeme. Pomno motrite što se događa s narudžbama da biste mogli rano reagirati. Ne oslanjajte se samo na bonitet kad je riječ o sposobnosti plaćanja sadašnjih i budućih kupaca. Zadržite stare kupce i tražite nove, kao i nove niše; smišljajte nove proizvode i usluge. Pomno planirajte sve investicije i troškove te razmotrite kako se mogu prerasporediti. Oprezno zapošljavajte i otpuštajte; umjesto zapošljavanja novih radnika možda možete povećati plaćanje prekovremenih sati. Pokušajte dati više nego do sada za istu cijenu, kupci bi mogli cijeniti dodanu vrijednost.

Slagivanje stvari za koje nema potrebe ni vremena kad je sve u redu: poboljšanje kvalitete, pronalaženje novih kupaca, novih načina uštede itd. Naravno, ništa od toga ne funkcionira ako je voda došla do grla i ako novca jednostavno nema. Tu na scenu stupaju banke, kojima bi, misli Majetić, trebalo biti u interesu pratiti klijente koji imaju proizvod i tržište jer kad takve tvrtke ne mogu vraćati dugove, gube i same banke.

Usprkos tomu što banke ističu da su im mali i srednji poduzetnici u vrhu prioriteta, većina protagonista s terena ne slaže se s tim. Mala su poduzeća u kriznim vremenima upravo zato što su veoma ranjiva zbog nelikvidnosti vrlo rizična, a banke ne vole takve klijente – kaže Singer. Da su banke postale selektivne i opreznije kad je riječ o malim tvrtkama, misli i Crnković-Pozačić ističući da je kod velikih klijenata prvi instinkt banke da im se pomogne. Kad je riječ o malima, nema takvog sentimenta. O tome svjedoči Bernarda: – Banke nas ne prate kako bi trebale, čak ni HBOR – kaže Cecelja, koja je nedavno u stranoj poslovnoj banci dobila kredit s kamatom od 3,75 posto, a domaća joj je nudila kamatu od 10 posto.

Nedostatak kredita, bar povoljnih, posljednjih nekoliko mjeseci može se djelomično objasniti i time što su banke u 2009. prilagodile kreditnu politiku sve većim kreditnim rizicima i promjeni strukture potražnje klijenata kao i potrebe države za zaduženjem. U bankama se očekuje smanjivanje zaduženosti države nakon izdavanja državne obveznice na inozemnom tržištu, što će uz sezonsko povećanje prihoda proračuna u ljetnim mjesecima osloboditi financijski potencijal domaćih banaka za kreditiranje privatnog sektora – kaže Antun Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke, dodajući da bi očekivana promjena u izvorima financiranja države – od domaćih banaka na inozemno financiranje – trebala pružiti bolje kreditne mogućnosti.

Poduzeća, kaže Starčević, manje traže investicijske kredite i projektno financiranje, a više kredite namijenjene financiranju obrtnog kapitala. Kad je riječ o HBOR-u, iako je potkraj prošle godine najavljeno smanjenje ovogodišnje kreditne aktivnosti od 30-ak posto, rezultati poslovanja u prva četiri mjeseca 2009. pokazuju da je HBOR za sada uspio zadržati kreditnu aktivnost na istoj razini kao prijašnje godine. EIBov kredit od 250 milijuna eura svakako će pomoći u držanju ritma. U prva četiri ovogodišnja mjeseca odobreno je, kažu, više od dvije milijarde kuna kredita, od čega je za potrebe malog i srednjeg poduzetništva prema svim HBOR-ovim programima odobreno 900-tinjak milijuna kuna, dakle 43 posto ukupnih odobrenja. Na tržištu kreditnog osiguranja, gdje je Coface jedan od globalnih tržišnih lidera, kreditna se ograničenja trenutačno smanjuju ili potpuno uključuju ovisno o rejtingu i djelatnosti u kojoj tvrtka posluje, kaže Barbić. Prema njegovu će mišljenju trenutačno stanje još potrajati.

Kako preživjeti u takvim okolnostima, a mali ste i nemate nikoga na koga biste prebacili nevolju? – Štedite, ne upuštajte se u veće investicije, nastojte zadržati stare kupce i čak pridobiti nove primjenjujući strategiju ‘vrijednost za novac’, tj. dajte više nego do sada za istu cijenu. Kupci će to itekako cijeniti, što i nije nemoguće razmišljate li inovativno – kaže Singer. Uz drastično smanjenje troškova Crnković savjetuje i orijentaciju na temeljni biznis i agresivniji nastup s odabranim proizvodima ili uslugama na tržištu. Osnovno je, koliko god to zvučalo neizvedivo pod utegom recesije, stalno tražiti nove prilike.