Specijal LI

Stotina metara prema jugu i uploviti u uvalu Kremenu, gdje se sidro baci po ‘provi’, a krmene se cime vežu uza stoljetne borove.

Mali lago (Lastovo) jednako kao i veći Veli lago, luku Mali lago s jedne strane zatvara Lasto, a s druge otok Prežba, povezan s Lastovom mostićem ili, kako će Lastovci reći, Pasadurom, koji ujedno dijeli i Veli od Malog laga. Pasadur je kroatizirana talijanština i znači ‘zlatni prolaz’ – zlatni zato što se na tom mjestu nekada davno obilno lovilo tune i gofove. Već i samo ime ‘lago’, od talijanskog ‘jezero’, govori o odličnoj zaštićenosti obiju uvala, osobito jugozapadnog dijela Malog laga.

Skrivena luka (Lastovo) jedan od najpoznatijih južnodalmatinskih toponima. Kad ne bi bilo svjetionika Struge, koji se više od stotinu metara izdiže južno nad hridima, i svjetla na rtu Stražici sa sjeverne strane uskog prolaza u uvalu, teško da bismo ga izdakla prepoznali. Samo 150 metara širok ulaz ne daje nazrijeti uvalu koja se zavukla više od devetsto metara. Odlično je zaklonište od svih vjetrova, osobito uplovimo li malo dublje.

Samo na ulazu sjeverozapadni vjetar stvara velike valove. Sidri se pretežno na dubini od pet do 10 metara, a muljevito dno dobro drži. Pred mnogim su kućama koje su sagrađene na zapadnoj i sjeveroistočnoj obali i molići. Ispred konobe Portorose postavljen je i ponton i nekoliko bova. Nikako ne treba propustiti šetnju do impozantnog svjetionika.

Tri luke (Korčula) zaljev Tri luke na jugozapadnoj obali Korčule čine tri uvalice koje su s vremenom napućile vikendice, ali nisu narušile sklad klasičnog dalmatinskog prizora: borova koji se spuštaju do mora. Uvale su odlično zaštićene od zapadnih vjetrova i bure, a od snažnog juga štite otoci Trstenik, Pržnjak Mali i Veli i Lukavac. Za jutarnje kupanje preporučamo Veli Pržnjak i njegovu prekrasnu plažu.

Kneža (Korčula) želite li zanoći sa zapadne strane u Korčulanskom kanalu, možete to učiniti u Račišću, Kneži, u laguni iza otočića Mali i Veli Knežak ili u Žrnovskoj banji.

Sjeverozapadni dio prostrane uvale Kneže zatvaraju spomenuti otočići tvoreći malu pješčanu lagunu zaklonjenu od vjetrova iz trećeg i četvrtog kvadranta. Po takvom vremenu Kneža je sigurno i romantično sidrište na kojem ćete po noći uživati u osami. Uoči podneva ipak se spremite za dolazak trakabuka pretvorenih u putujući hotel, ali tada je već vrijeme za ispoljavanje.

Badija (Korčula) skloni romantici usidrit će se na sidrištu s južne strane otoka Badije, poznatog po negdašnjem velikom franjevačkom samostanu. Badija, otočić Planjak i hrid Baretica zatvaraju pješčanu lagunu duboku od četiri do pet metara. Badija, obrasla gustim borovom šumom, dobro štiti od bure, a Planjak od juga. Udari li nevera sa zapada, treba biti na velikom oprezu. Lagunica je popularno kupalište, pa je danju prepuna jahti i malih brodica kupača koji se predvečer uglavnom vrate u Korčulu. Preko noći ovdje ostane tek poneki brod, čija posada uživa u osami.

Uvala Rogač (Mljet) premda je to najpoznatije južnodalmatinsko sidrište, malo ljudi zna njegovo ime. Kodno je ime za Rogač – Polače. Naime, luka Polače s istoimenim mjestom na jugozapadnoj obali najsigurnija je mljetska uvala, a uvala Rogač na njezinu zapadnom kraju jest i sigurno sidrište. Zaštićena je od svih vjetrova osim orkanškog juga, koje ljeti ne puše. U uvali, u kojoj se katkad nađe više od četrdeset brodova, može se sidriti na dubini od petnaestak metara na muljevitoj dnu ili se vezati kromom za da bora i ispuštati tridesetak metara sidrenjaka. Budući da je uvala posve sigurna ako ste se valjano usidrili, nakon kupanja možete gumenjakom do mjesta u obilazak rimske palače i bazilike ili do jednog od brojnih ljetnih restorana. Imate li vremena i volje, možete unajmiti bicikl ili pak pješice otići do tri kilometra udaljenih mljetskih jezera.

Ako vam se to posreći i nema jakog vjetra, jednu noć obavezno provedite na sidru u uvali Tatinici pod otočićem Kobračom.

Luka Pomena (Mljet) velika i prostrana luka na zapadnim vratima Mljeta znana je svakomu tko se uputi u mljetski nacionalni park. Tu je sagrađen i jedini mljetski hotel Odisej i pred njim je lijepa uređena plaža. Ta velika luka pruža i priliku da u njoj budete na sidru i na osami. I to na dva mjesta: pod otokom Pomešćakom i u uvali Lokvi, koju je nekad zauzimala vojska. Cijela luka Pomena zaštićena je od juga, ostra i lebića, a od zapadnih vjetrova štite je rt Sparožni te otoci Galicija i Pomešćak.

Saplunara (Mljet) za mnoge je na putu iz Dubrovnika prema Splitu noćenje u Saplunari, uvali na jugoistočnoj obali Mljeta, nezaobilazni ritual. Udaljenost od marine u Komolcu ili luke Gruž čini je idealnom za sidrenje prije odlaska do Grada, a i na povratku je prirodno prva točka.

Poput susjedne uvale Limuni, i Saplunara je pješčana. Sidro dobro drži, a kako je odlično zaštićena od bure i juga, noću nema straha. Valja paziti na skretanje vjetra u jugozapadnjak jer tada je u uvali opasno. Posljednjih je godina do uvale došao asfaltni put, sagrađene su nove kuće i otvorena je gostionica u kojoj se može dobiti dobra i friška riba.

Nedavno je Ivica Kostović, hrvatski najcjenjeniji stručnjak za mozak i pasionirani jedrilica i ribolovac, izjavio kako za ljudski mozak nema blagotovornije aktivnosti od plovidbe. Prema njegovim riječima, na moru je toliko postupaka i radnji da ljudski mozak naprosto uživa u aktivnostima koje ga oslobađaju naslage urbanog i poslovnog stresa. Isplavljanje, uzimanje kursa, ljužanje, manevriranje, odluke koje se donose prilikom lova, sve to toliko blagotvorno djeluje na sive moždane čelije da se jedrenje (i panulavanje) s pravom može nazvati antistresnom terapijom broj jedan. Dakako, ako u provedbi – uključite mozak.

Osim te opasnosti, na jedrilici prepunoj konopa vrebaju još neke opasnosti. Oni koji rade s vinčevima moraju biti oprezni da im ruke i noge budu uvijek dobro postavljene u odnosu na konope. Koliko god oni u jednom trenu izgledali opušteni, već ih jači reful vjetra može snažno pritegnuti oko prstiju. Jednako tako prigodom ‘manovri’ užad ne valja ispuštati iz ruku tako da vam silinom prolaska sprže kožu na dlanovima. Zato oni koje rade na vinču moraju imati ručakvice, a i tada moraju biti oprezni pri radu s užad. Oprezno valja postupati i pri puštanju sidra, njegova težina od kojih 20 kilograma i stotinjak kilograma lanca koji ide za njim u čas bi mogli ozbiljno oštetiti neku ‘zaboravljenu nogu’.

Još neke sitnice valja imati na umu: nikad ne stavljati bilo koji dio tijela (obično su to ruke ili noge) između svog i drugog broda, i između svog broda i kopna. Potonje se odnosi na trenutke pristajanja ili otiskivanja od obale, kad nevični pokušavaju brod koji pristaje zadržati postavljanjem noge na rub mola. Takav pokušaj može završiti fatalno. Primjer koji se odnosi na situaciju brod – brod često se događa tijekom starta na regatama i sve što se može učiniti jest da se nevični ostave duboko u kokpitu, a oni drugi već znaju da im je sudbina u rukama – skipera.

Tijekom plovidbe, pogotovo ako se jedri po jačem vjetru, dobro je znati da se bez potrebe ne treba zadržavati ispod jarbola. U slučaju prenaprezanja i pucanja sartija, tj. čelične žice koje drže jarbol u tom dijelu broda mogu napraviti pravu pustoš. Tim kratkim ali prevažnim napucima dodajmo još jedan: ako se kupate na brodu, uvijek imajte spuštene stepenice ili neki dobro vezan konop koji visi kako biste se brzo mogli izvući i popeti na brod.