Da je ploviti, pogotovo jedrati dobro za zdravlje, možda nećete čuti od baš svakog liječnika opće prakse, ali teško da se s tim neće ama baš svaki složiti. Riječ je o aktivnosti – što je već prva prednost u odnosu na posvemašnje ljenčarenje tijekom godišnjih odmora – koja se odvija na svježem zraku, a pritom iziskuje niz malih poslova od kojih nakon nekoliko dana očvrslu mišići i tijelo, koji nakon opuštanja tijekom zime nanovo dobiju dobar tonus. Naravno, to vrijedi za one koje ne muči morska bolest – njihovo tijelo prije ili poslije zauzme položaj fetusa, ali ta tema, osim što je valja naznačiti, nije predmet ovog teksta.
Ovdje je riječ o onoj finoj opuštanjućoj plovdbi koju mnogi u pravilu traže u čarter aranžmanima. Takva plovdbi doduše koristi isto pogonsko sredstvo, ali se u mnogome razlikuje od jedriličarskih regata, koje zahtijevaju znatno bolje obućene i tjelesno pripremljene posade.
Čarter posada u tom smislu ne treba biti sastavljena od super(wo)mena, ali bi svatko tko se na brodu zatekne trebao raspolagati barem osnovnim znanjem o tome kako se na brodu kreće, što čemu služi. Osnovne obavijesti o tomu te kako čuvati zdravlje pa iscrpan briefing spada u prvu dužnost svakog dobrog skipera. On će jednako tako procijeniti i tjelesno stanje ekipa i ovisno o tome raspodijeliti poslove. Primjerice, iako se tijekom plovdbi iz razonode dobro pazi na metereološke uvjete, pa se tako ne ispoljavaju za najave jakoga vjetra ili neverina, i u tim manje zahtjevnim ‘manovrama’ pazit će se da se na pramac postavi spremna i mlađu osoba.
Također, neke poslove kao što su podizanje jedara ili pak pritezanje konopa tijekom virada na vinčevima povjerit će se osobama koje baš nisu nakon desetljeća uredskog posla s utrnilim mišićima poželjele u jednom danu nadoknaditi izgubljeno.
Brod traži koliko-toliko fit osobe, pa kao što prije sezone skijanja nastojati podići tjelesnu spremnost, isti postupak mogli biste ponoviti i uoči krstarenja. Hoćete li to učiniti kombinacijom jogginga i strechinga ili pak odlaskom u teretanu, na volju vam.
No, i za tako razgibane mornare postoje brodske opasnosti koje valja imati na umu. Na brodu se tijekom jedrenja razvijaju ponekad velike sile pa ‘puštanje mozga na pašu’ može uistinu biti opasno. U svakom trenutku svaka osoba koja plovi mora znati što se i zašto na brodu radi, kako bi se stavom (čak i kad ništa ne radi i ne sudjeluje) mogla na to pripremiti. Uzmimo, primjerice, rutinsku ‘manovru’ u kojoj brod pramac ili krom mijenja stranu s koje prima vjetar. Svatko tada, posebice kod tzv. pojalabande (‘manovra’ promjene u odnosu na vjetar s krme) mora biti svjestan da će debljenjak (iliti boom) prijeći s jedne strane broda na drugi. Kod loših kornilara ponekad se to zna dogoditi nekontrolirano, što će reći da su svi oni čija glava nije uvučena duboko u zaštićenu razinu kokpita u opasnosti da dobiju po život opasan udarac u glavu. Zbog toga se važnost najavljanje ‘manovre’ i upozoravanja nikad ne može pre-
Kada se plovi u nekim meteorološkim uvjetima, a u ljeti je to u pravilu vrućina, valja istaknuti da ste na jedrilici izloženi gotovo trostruko većem utjecaju sunca. Osim što vas sunčeve zrake prže s nebesa, njihov utjecaj zbog refleksije dolazit će do vas i s bijele površine jedara i sa svjetlucave površine mora. Bez dobrih sunčanih naočala, kape i provjerene kreme za sunčanje s jakim zaštitnim faktorom pametni ne ispoljavaju. A putem piju mnogo vode bez obzira na to što im se može činiti kako ih maestral baš lijepo hlad. Naime, i vjetar isušuje tako da je, kad počnete osjećati posljedice dehidracije, već kasno. Pri tom, jedini je preporučljivi napitak voda, za sve ostalo strpite se dok se sigurno ne privežete.
Nedavno je Ivica Kostović, hrvatski najcjenjeniji stručnjak za mozak i pasionirani jedrilica i ribolovac, izjavio kako za ljudski mozak nema blagotovornije aktivnosti od plovidbe. Prema njegovim riječima, na moru je toliko postupaka i radnji da ljudski mozak naprosto uživa u aktivnostima koje ga oslobađaju naslage urbanog i poslovnog stresa. Isplavljanje, uzimanje kursa, ljužanje, manevriranje, odluke koje se donose prilikom lova, sve to toliko blagotvorno djeluje na sive moždane čelije da se jedrenje (i panulavanje) s pravom može nazvati antistresnom terapijom broj jedan. Dakako, ako u provedbi – uključite mozak.
Oni koji rade s vinčevima moraju biti oprezni da im ruke i noge budu uvijek dobro postavljene u odnosu na konope. Koliko god oni u jednom trenu izgledali opušteni, već ih jači reful vjetra može snažno pritegnuti oko prstiju. Jednako tako prigodom ‘manovri’ užad ne valja ispuštati iz ruku tako da vam silinom prolaska sprže kožu na dlanovima. Zato oni koje rade na vinču moraju imati ručakvice, a i tada moraju biti oprezni pri radu s užad. Oprezno valja postupati i pri puštanju sidra, njegova težina od kojih 20 kilograma i stotinjak kilograma lanca koji ide za njim u čas bi mogli ozbiljno oštetiti neku ‘zaboravljenu nogu’.
Još neke sitnice valja imati na umu: nikad ne stavljati bilo koji dio tijela (obično su to ruke ili noge) između svog i drugog broda, i između svog broda i kopna. Potonje se odnosi na trenutke pristajanja ili otiskivanja od obale, kad nevični pokušavaju brod koji pristaje zadržati postavljanjem noge na rub mola. Takav pokušaj može završiti fatalno. Primjer koji se odnosi na situaciju brod – brod često se događa tijekom starta na regatama i sve što se može učiniti jest da se nevični ostave duboko u kokpitu, a oni drugi već znaju da im je sudbina u rukama – skipera.
Tijekom plovidbe, pogotovo ako se jedri po jačem vjetru, dobro je znati da se bez potrebe ne treba zadržavati ispod jarbola. U slučaju prenaprezanja i pucanja sartija, tj. čelične žice koje drže jarbol u tom dijelu broda mogu napraviti pravu pustoš. Tim kratkim ali prevažnim napucima dodajmo još jedan: ako se kupate na brodu, uvijek imajte spuštene stepenice ili neki dobro vezan konop koji visi kako biste se brzo mogli izvući i popeti na brod.
