Alnom slobodom i češćom promjenom partnera rizik raste, pa tako danas ima i mladih žena od, primjerice, 25 do 30 godina koje obolijevaju od te vrste raka. U Hrvatskoj od stotinu žena 40 umre, no taj je karcinom kao i svaki drugi izlječiv ako ga se rano otkrije, otkrije li ga stručni tim i naravno, ima li za njegovo liječenje novca.
Pedesetak 50 posto naših žena dođe kad je bolest već u napredovaloj fazi. Onda im, nažalost, ne možete mnogo pomoći – kaže Čorušić i dodaje da teoretski nijedna žena ne bi trebala oboljeti od te bolesti upravo zato što je uzročnik poznat i postoje dobre metode za njegovo otkrivanje.
Kad bi svaka žena dolazila jednom u tri godine na preventivan, organiziran ginekološki pregled, ističe Čorušić, karcinoma vrata maternice u Hrvatskoj ne bi bilo. Primarna je prevencija edukacija putem škole, obitelji ili medija, a sekundarna podrazumijeva organizaciju programa probira na nacionalnoj razini.
- Treba organizirati kampanje i na razini Ministarstva ili Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje konačno ustrojiti nacionalni program nadzora, odnosno probira (screening). To je bolest doista siromašnih ljudi sa slabom naobrazom, stoga većina žena nakon prestanka reprodukcije više nikad ne ode ginekologu. I upravo se u toj kategoriji žena, koje nikad ne idu na ginekološki pregled, javljaju svi karcinomi vrata maternice u Hrvatskoj. Situacija se može promijeniti tako da ih mi pozivamo, da napravimo registar ženske populacije koji bi funkcionirao tako da svaka žena dobije poziv u svoj sandučić. Jedanput u tri godine uistinu nije teško otići na pregled da bismo tu bolest mogli staviti pod nadzor – zaključuje Čorušić.
Prevencija trajne infekcije HPV-om osim odgovornog spolnog ponašanja i redovite ginekološke kontrole podrazumijeva i preventivno uzimanje novijih generacija probiotika. Posljednjih nekoliko godina interes za probioticima brzo raste. Najpoznatiji je učinak probiotika na probavni sustav, a ginekolozima je poznat pozitivan učinak njihove vaginalne primjene. Što su i kako djeluju probiotici, objasnio je dr. sc. Goran Vujić, voditelj Odjela za radikalnu kirurgiju ginekoloških karcinoma na Klinici za ženske bolesti i porode.
- Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kad se unesu u dovoljnoj količini u organizam, povoljno utječu na zdravlje. Znači, oni mogu zamijeniti vašu cijevnu floru ako je oštećena antibioticima, bolešću, kortikosteroidima i sličnim ili vaginalnu floru. Oni, dakle, zamjenjuju prirodnu floru koju imate u pojedinim organima i dobro djeluju na zdravlje – kaže doktor Vujić.
Probiotici se uzimaju oralno, prođu kroz crijevni trak i uđu u rodnicu. Uvjetno rečeno, to su čistači normalne vaginalne flore. Suparnici su im, a tako i konkurencija u borbi za hranu, bakterije i virusi. Probiotici omogućuju povratak normalne vaginalne flore.
