Smetaju čovjeku otkako je počeo uspravno hodati

Danas su hemoroidi jedna od najčešćih bolesti. Neki ih zovu bolešću današnjice jer su povezani sa sadašnjim načinom života i prehranom.

Hemoroidi su jedna od najčešćih bolesti današnjice. Javljuju se, primjerice, kod 4,4 posto stanovnika Sjedinjenih Američkih Država. Hemoroidi se najčešće javljaju u dobi između 45 i 65 godina starosti a učestalost se povećava starenjem, a bolest se podjednako javlja kod oba spola. Hemoroidi su normalan dio anatomijske završetka debelog crijeva i sudjeluju u održavanju kontinencije stolice. To su tri jastučića u analnom kanalu ispod sluznice, a građeni su od veziva, mišića i malih krvnih žila – arterioli i vena.

Kad ovi jastučići počnu pri obavljanju velike nužde ‘ispadnu’ kroz čmar ili počnu krvariti, smatra se da osoba boluje od hemoroidne bolesti. Najčešći je uzrok tome pojavljivanje kod stolice zbog čega se prekida spoj jastučića s debelim crijevom i hemoroidi ‘ispadnu’ kroz čmar, napune se krvlju, a sluznica koja ih pokriva se stani i postane ranjiva te se pri prolazu stolice javlja krvarenje.

Točan uzrok hemoroidima još se ne zna. Smatra se da su najčešći uzroci uspravan stav čovjek, zatvorenost, proljev, starenje, trudnoća, dugo sjedenje na zahodu, nasljeđe, ishrana, dok sjedenje na hladnoj ili tvrdoj površini, dugo stajanje i sjedeći posao nisu uzrok hemoroida.

Hemoroidi se dijele na unutrašnje i vanjske. Unutrašnji su hemoroidi unutar završetka debelog crijeva oko dva do četiri centimetra iznad čmara i ne vide se izvana osim kod uznapredovale bolesti. Dijele se na četiri stupnja. Vanjski se nalaze oko čmara u vidu plavkastih oteklina ili kožnih nabora.

Većina bolesnika koji dolaze liječniku s poteškoćama vezanim uz debelo crijevo smatra da su uzrokovane hemoroidima. Međutim, te poteškoće mogu biti uzrokovane drugim bolestima crijeva, primjerice, rakom, polipima i tako dalje. Kod svakog krvarenja iz debelog crijeva treba isključiti drugu bolest, a ponajprije rak debelog crijeva, jer krv u stolici uvijek je znak neke bolesti.

Sa svakim bolesnikom koji dođe s poteškoćama u vezi s debelim crijevom treba uvijek temeljito popričati o znacima bolesti, zatim ga pregledati izvana, prstom debelo crijevo te pregledati anoskopski. Treba naglasiti da su te pretrage bezbolne. Kod mladih osoba prije početka liječenja hemoroida potrebno je učiniti uz to i fleksibilnu sigmoidoskopiju, dok kod starijih od 40 godina, koji imaju u obitelji bolesnika od raka debelog crijeva ili uz krvarenje imaju zatvorenost ili proljeve, treba učiniti totalnu kolonoskopiju.

Kod unutrašnjih hemoroida postoje tri načina liječenja: konzervativno, neoperativno i operativno. Operacijom se liječi 10 posto bolesnika, a ostalim drugim metodama. Konzervativno se liječenje primjenjuje kod početnih unutrašnjih hemoroida (prvi i drugi stupanj). Cilj konzervativnog liječenja je spriječiti napinjanje kod stolice. To se postiže ishranom koja sadrži dosta vlakana (voće, povrće, mešavinje) i uzimanjem do dvije litre tekućine (negazirane i bez kofeina) na dan. Preporučuju se i razni dijetni dodaci koji sadrže vlakna koja u debelom crijevu formiraju obilnu stolicu (psyllium). Masti, kreme i čepići imaju lokalno djelovanje. Sadrže adstringente, anestetike, antiseptike ili kortikosteroidne.

Međutim, ne postoji usuglašeno mišljenje o njihovoj uspješnosti. Duljim upotrebom mogu izazvati štetne posljedice kortikosteroidi.

Flebotonici sadrže flavonoide koji djeluju na vene i kapilare. Njihovo djelovanje u liječenju hemoroida nije sigurno dokazano. Sjedeće kupke u toploj vodi izazivaju opuštanje mišića oko čmara i ublažuju poteškoće.

Neoperativno liječenje primjenjuje se u slučaju neuspjeha konzervativnog liječenja unutrašnjih hemoroida, ali se može i odmah primijeniti kod izraženijih poteškoća. Postoji više metoda poput sklerozacije, podvezivanja gumnim prstenom, infracrvene koagulacije, lasera, krioterapije, podvezivanja hemoroidalnih žila pod nadzorom ultrazvuka, radiokomponentne kirurgije. Najviše se upotrebljava infracrvena koagulacija i podvezivanje ovisno o stupnju unutrašnjih hemoroida. Te se metode primjenjuju ambulantno, bezbolne su i oporavak je brz.

Operativno liječenje primjenjuje se u slučaju neuspjeha liječenja drugim metodama, kod uznapređenih hemoroida i ako istodobno postoji neka druga bolest završetka debelog crijeva.

Postoji više metoda, a bit je da se odstrane unutrašnji i vanjski hemoroidi. Novija je metoda PPH pomoću staplera kojom se unutrašnji hemoroidi povuku natrag u crijevo, a ujedno se prekine i dovod krvi u hemoroida. Prednosti su te metode manji postoperativni bolovi i brži oporavak.

Kod vanjskih hemoroida nije potrebno liječenje osim ako su trombozirani ili analni kožni nabori uzrokuju pečenje ili svrbež. Tada se oni odstrane.

Ne postoji sigurni način sprečavanja razvoja hemoroida. Važno je promijeniti loše životne i prehrabene navike te spriječiti napinjanje kod stolice. Hemoroidi smetaju čovjeku vjerojatno od trenutka kad je počeo uspravno hodati. Međutim, danas su postali jedna od najčešćih bolesti i zato ih neki zovu boleću današnjice jer su povezani sa sadašnjim načinom života i prehranom koji izazivaju napinjanje kod stolice.

Hemoroidi ne prelaze u rak, ali poteškoće kod hemoroida (osobito krvarenje) slične su znacima raka ili drugih bolesti debelog crijeva. Zbog toga je važno kod pojavе prvih znakova hemoroida javiti se kirurgu proktologu, a ne liječiti se sam raznim lijekovima. Pravilan način života i ishrana pomažu sprečavanju hemoroida, ali ako su se pojavili znaci hemoroida, treba se što prije javiti proktologu i početi liječenje. Na taj način pomažemo ranom otkrivanju raka debelog crijeva i uspješnom liječenju.

“U svom 30 godišnjem iskustvu još nisam naišao na učinkovitiji proizvod za rješavanje hemoroidalnih tegoba. Vjerujem da za ovaj problem, trenutno na svijetu, ne postoji kvalitetnije i dugotrajnije rješenje.”

Klinički dokazano: 100% učinkovit (potpuno povlačenje svih simptoma hemoroidalnih tegoba) u preko od 80% korisnika.

Dostupno u svim ljekarnama.