SENGE Profit ne smije biti samom sebi svrha

Današnja kriza posljedica je pogrešne paradigme koja je vladala svijetom u posljednjih stotinjak godina, tvrdi dr. Peter Senge, ugledni predavač nekoliko američkih sveučilišta, autor desetak knjiga iz područja ekonomije i poslovne organizacije, koji je ovoga tjedna pod pokroviteljstvom COTRUGLI Business Schoola gostovao u Zagrebu.

Od čovjeka čiji je primarni interes edukacija poslovne zajednice dosta je iznenađujuće čuti da trenutačna kriza nije financijska, iako je to njen osnovni pojavni oblik, već da je riječ o krizi čitavog društva i pogrešnoj paradigmi koja je vladala svijetom u posljednjih stotinjak godina. No, upravo je ta tvrdnja bila okosnica radionica i predavanja dr. Petera Sengea, uglednog predavača nekoliko velikih američkih sveučilišta, autora desetak knjiga iz područja ekonomije i poslovne organizacije te osnivača SoL-a (Society for Organisational Learning), koji je ovoga tjedna pod pokroviteljstvom COTRUGLI Business Schoola gostovao u Zagrebu.

• Netko mi je rekao da je riječ o krizi bogatih ljudi i to je istina. Mnogi će obični ljudi ostati bez svojih mirovina, ali prije svega riječ je o tome da su bogati ostali bez dobrog dijela svoje imovine – rekao je Senge dodavši da je uzrok problema u tome da se u prijašnjim kriznim situacijama ništa nije naučilo, tako da je stanje današnje ekonomije direktna posljedica neshvaćanja da s današnjim političkim i društvenim uređenjem nešto sustavno nije u redu.

Pomalo neobičnog nastupa za najvećim dijelom poslovne publike Senge je poneki put u izlaganju bliži nekoj new-age filozofiji nego pravom poslovnom komuniciranju i treningu, ali pogleda li se malo dublje, u srž onoga što želi reći, njegovi stavovi mahom nailaze na odobravanje. Pročuvavajući poslovnu zajednicu, modele i premise na kojima ona počiva još od početaka kapitalizma i demokracije kao dominantnih političkih i društvenih uređenja Senge je došao do zaključka da je bez korjenite promjene načina razmišljanja čitav planet osuđen na propast.

• Mislim da nas je humanocentrični pogled na svijet doveo do situacije u kojoj smo danas. Pogledajte samo efekte globalnog zatopljenja. Svi smo načelno svjesni toga, ali najveći dio nas ne čini ništa da ih ublaži – mišljenja je Senge.

Smatra da je rješavanje problema onečišćenja ključno i da se treba početi što prije.

• Treba nam strategija 80-20, a to znači smanjiti emisije ugljičnog dioksida 80 posto u sljedećih 20 godina – smatra Senge uspoređujući klimatske probleme s 38-godišnjakom koji je doživio srčani udar.

• Moramo doslovce preokrenuti naš sustav mišljenja i način ophođenja s prirodom jer bi se vrlo skoro moglo desiti da kao neki davni narodi jednostavno nestanemo s lica Zemlje – dodao je.

Senge je mišljenja kako drevne civilizacije i urođeni narodi mogu biti ključ za pronalazak novog načina suživota čovjeka s ekosustavom i njegovom okolinom jer su oni uvijek vodili računa da njihov vlastiti razvoj ne ugrožava dobrobit prirodnog okoliša. Zalaže se za novu paradigmu u odnosu prema prirodi i okolišu, pa i kod donošenja poslovnih odluka.

• Smisao biznisa nije profit i to je jedan od najvećih mitova. Pogledamo li etimološki značenje pojma biznis u nekim jezicima, vidljivo je da on znači i suživot i tome bi valjalo težiti i utjecati…

Peter Senge je autor brojnih djela, a 1990. godine objavio je knjigu ‘Peta disciplina – Principi i praksa učeće organizacije’, koja mu je donijela svjetsku slavu i status jednog od najutjecajnijih gurua liderstva. Časopis Harvard Business Review 1997. ‘Petu disciplinu’ uvrstio je među nekoliko najvažnijih knjiga objavljenih u 20. st. Časopis Journal of Business Strategy proglasio je Petera Sengea ‘strategom stoljeća’, a općenito ga se drži jednim od ljudi ‘koji su najviše utjecali na način na koji danas poslujemo’.

Senge je u Zagrebu gostovao u povodu prvog Sol Foruma u Jugoistočnoj Europi, koji je održan u organizaciji poslovne škole COTRUGLI Business School, nevladine, neprofitne organizacije SOL Hrvatska (Society for Organizational Learning – SoL) te portala za liderstvo Quantum21.net. Sudionici Foruma raspravljali su o temama: upravljanje u krizi, energija, hrana i voda, otpadne tvari i otrovi, javne usluge, održivost na lokalnoj i regionalnoj razini te održiva potrošnja.

SoL je osnovan 1997. kao izdanak centra za organizacijsko učenje na američkom sveučilištu MIT-u, a funkcionira na principu povezivanja pojedinačnih i organizacija kako bi integrirano sudjelovali u procesu prikupljanja i dijeljenja znanja. Članstvo može uključivati različite vrste angažmana, ali osnovni cilj je pronaći rješenja za održivi razvoj, kako na globalnoj tako i na lokalnoj razini. Strogo formalnu strukturu ta organizacija nema, a njen začetnik za nju voli reći da je mreža drugih mreža.

Gostujući u Zagrebu, Senge je kroz cjelodnevne radionice poticao intenzivan grupni rad, razmjenu iskustva te čak i osvješćivanje svrhe i cilja kroz opušteno, meditativno stanje.

Senge smatra da promjena mora početi od pojedinca, koji je prema njegovom mišljenju moćniji od bilo kojeg državnika i sposobniji za iniciranje promjene svjetonazora u društvu. Naime, sustav u kojemu je profit vrhovna kategorija, a poluge moći hijerarhijski organizirane nije sposoban mijenjati se iznutra, već poticaj mora doći od svakog pojedinca, koji bi povezani mogli činiti neki novi pogled na svijet.

• U svojoj karijeri susreo sam mnoge utjecajne ljude koji su ćutakako bolno svjesni bezizlazne situacije u koju vodi današnji način razmišljanja, ali oni jednostavno nisu sposobni provesti promjene. Zamislite situaciju u kojoj bi neki menadžer rekao da se odriče dijela profita u korist boljših svojih poslovnih partnera. Takav bi pokušaj naišao na otpore dioničara, koji za svoju investiciju zahtijevaju profit, bez obzira koliko njegovo ostvarivanje štetilo određenom krugu ljudi – smatra Senge dodajući da se slična situacija može primijeniti i na političke i ostale centre moći koji su ustrojeni na zasadama kapitalizma i bezobzirnoj želji za što većim profitom.

• Financijska industrija može se usporediti s velikom kockarnicom, čiji igrači u ovome trenutku zbrajaju gubitke. No, mislim da su oni prouzročeni upravo zbog neodržive premise, a to je mišljenje da je za uspjeh najvažnije ostvariti što veći profit u što manje vremena. Ova, ali i protekle krize pokazuju da to nije moguće – kaže Senge.

Senge se zalaže za princip poštene trgovine (eng. fair trade – pokret koji proizvođačima, mahom iz trećeg svijeta, jamči više cijene od tržišnih za njihove potrebe), što je duhovito iskazao kroz izjavu – imamo sustav u kojemu se proizvodi jeftina hrana za bogate, a skupa za siromašne. Smatra da je održivi razvoj jedini put i misli da bi korporacije bile mnogo efikasnije kad bi malo više pažnje posvetile svojim djelatnicima kao pojedincima, a ne da ih tretiraju kao samo jedan od inputa u troškovima proizvodnje.

Njegove su ideje svježe i pomalo radikalne, ali nailaze na odjek kod publike. No, ključno je pitanje hoće li se išta od izgovorenog na njegovom predavanjima koje je slušalo 600 ljudi iz poslovne zajednice čitave regije primijeniti u praksi i hoće li njihovi pretpostavljeni, dioničari ili stakeholderi imati razumijevanja za okret od 180 posto, koji Senge predlaže.