Prema rezultatima Prvoga zdravstvenog projekta o pretilosti u Hrvatskoj povećanu tjelesnu težinu ima 35 posto žena i 48 posto muškaraca, a od toga 15 posto žena i čak 31 posto muškaraca smatra se pretilima.
Moderni način života doveo nas je u alarmantnu situaciju, brojke o prekomjerno teškim ljudima i pretilima su zabrinjavajuće. U svijetu jedna milijarda ljudi (18 do 20 posto) pati od prekomjerne tjelesne težine, a 300 milijuna ih je pretilo. Ako se trend nastavi, broj prekomjerno teških ljudi godine 2015. bio bi 1,5 milijarda, a tko će onda uopće moći riješiti sve probleme koji se javljaju u zdravstvu, ekonomiji, gospodarstvu, cijelom društvu, svakome. Danas na debljinu slobodno možemo gledati kao na kompleksni iskaz neodgovarajućeg života modernog čovjeka: loša prehrana, (jede se neredovito, brzo, nekvalitetno i previše), malo fizičkog kretanja, (kreće se malo, sjedi se pretežno dio dana), osiromašeni životni sadržaji (manje su aktivni i raznovrsni nego prije), gubljenje samosvijesti i motivacije (‘velike odluke’ ne provode se u djelo, primjerice, prestanak pušenja, početak tjelovježbe, odlazak u prirodu…).
Uspoređujući navike i stil života današnjeg čovjeka i čovjeka od prije 30, 40 godina, i stručnjaci i laici uočavaju bitne razlike: danas jedemo energetski bogatiju hranu, u većim količinama nego nekad, a krećemo se mnogo manje. Povećana je konzumacija preradene hrane, gotovih industrijskih obroka i tzv. brze hrane a sva ta hrana obiluje masnoćama i šećerom. Na veliku žalost, istodobno se smanjuje konzumacija svježeg voća i povrća.
Drug važan razlog je nedovoljno kretanje. Ljudi su danas toliko zaokupljeni poslom da nemaju ni vremena ni snage za bavljenje nekim sportom i rekreacijom. Bavljenje sportom dijela građana postalo je aktualno tek posljednjih 20-ak godina, ali ono nije zahvatilo mase. Još je jedna važna ‘sitnica’ – udjel sjedilačkih poslova prije je bio 20, a danas je čak 80 posto. Dakle, debljamo se na poslu! Paradoksalno, najvažniji resurs biznisa upravo u bavljenju njime tako ozbiljno stradava. Svijet rada zasad je, naime, ispred svih drugih naših ‘svjetova’ i dominira našim životima.
Po broju osoba s prekomjernom težinom i pretilih definitivno prednjači Amerika kod koje je broj pretilih ljudi porastao na oko 30 posto. Pretilima se smatraju oni koji za 20-ak posto premašuju tzv. idealnu težinu koja se izračunava na osnovi odnosa visine i težine osobe. Čime to prva gospodarska sila i jedina vojna velesila proizvodi takav učinak na svoje stanovništvo? Moglo bi se reći američkim načinom života u kojem su rad, uspjeh i novac prevladavajući. U posljednjih 20 godina SAD, Kanada i Velika Britanija povećale su za 15 posto godišnji fond radnih sati.
Manje od jedne trećine odraslih ljudi u SAD-u u svoje slobodno vrijeme bavi se nekom tjelesnom aktivnošću (primjerice, 30 minuta lagane tjelesne aktivnosti). Direktni troškovi tjelesne neaktivnosti u SAD-u iznose 24 milijarde dolara na godinu. Stanje u Hrvatskoj nije ništa bolje, može se čak reći i da je gore. Rezultati Prvog hrvatskog zdravstvenog projekta izneseni 2003. godine pokazuju da se vrlo malo ispitanika odrasle dobi, svega 17,1 posto muškaraca i 4,3 posto žena u slobodno vrijeme (u prosjeku oko triput na tjedan) bavi nekom tjelesnom aktivnošću.