INDEKSI

Iako još nije jasno kamo će tržište sljedećih mjeseci, čini se da se situacija smiruje, barem kad je riječ o volatilnosti na tržištu. Naime, u prošlom su tjednu općije na američke i europske dionice dosegnule najniže razine od rujna prošle godine.

To je bio očit pokazatelj da su ulagači sigurniji u svoje odluke te da misle kako je na razvijenim dioničkim tržištima vrijeme najveće neizvjesnosti iza nas.

Sličan se trend može primijetiti i na domaćem tržištu kao reakcija na efekt prelijevanja pozitivnog sentimenta iz Amerike i Europe. U stvarnosti, situacija u Hrvatskoj dosta je neizglednija s obzirom na snajan trend sve veće nelikvidnosti i očekivanu gospodarsku kontraktu u nadolazećem razdoblju.

Štoviše, da gospodarski problemi još nadiru, pokazalo je i prošlotjedno Dun&Bradstreetovo snižavanje kreditnog rejtinga Hrvatskoj s DB3c na DB3d, odnosno na donju granicu ljestvice raspona ‘umjerenog rizika’.

U prvom objašnjenjima iz D&B-a navodi se da je u četvrtom tromjesečju prošle godine zabilježen pad realnog hrvatskog BDP-a na tromjesečnoj razini, i to prema podacima koje prenose deset posto, i da je u cijeloj protekloj godini gospodarstvo Hrvatske ostvarilo realni rast od 2,4 posto u usporedbi s rastom od 5,5 posto ostvarenim 2007.

U D&B-u procjenjuju da bi u tekućoj godini hrvatski BDP mogao pasti 3,7 posto, a 2010. očekuju njegov skromni rast na razini od otprilike 0,8 posto. U okolnostima globalne kreditne krize Hrvatskoj će poskupljati financiranje njezina vanjskoga duha, osobito stoga što će udjel izravnih stranih ulaganja oslabiti u kontekstu okolnosti globalne recesije.

Stoga nije posve isključena potreba da Hrvatska ipak zatraži pomoć MMF-a.

Slične su procjene prošli tjedan iznijeli i analitičari Fitcha, koji je u četvrtak Hrvatskoj promijenio prognozu dugoročnog rejtinga domaći i strane valute u negativnu iz stabilne.

Jedan od likvidnijih prošlotjednih gubitnika bila je dionica Čakovečkih mlinova, koja je u prošlome tjednu na vrijednosti izgubila više od 12 posto završivši ga na svega 2.900 kuna. Pritom je tim dionicama ostvaren tjedni promet veći od 297 tisuća kuna. Čini se da je na pad njihove cijene utjecao dan proteka prava na isplatu dividende (50 kuna) potkraj prošloga mjeseca kao i konsolidirani poslovni rezultati za prvi ovogodišnji kvartal, koji su bili znatno slabiji nego u isto vrijeme lani. U Čakovečkim mlinovima okrivljavaju se iznosi odstupanje prihoda u prvom dijelu godine kao i pad cijena prehrambenih proizvoda.

U prošlom je tjednu dionički indeks Zagrebačke burze Crobex nastavio rasti nakon manjeg pada u prošlome tjednu. Naime, njegova je vrijednost porasla visokih 8,11 posto, odnosno s 1.800,12 na 1.946,17 bodova.

U isto je vrijeme obveznički indeks Crobis zabilježio lagani tjedni oporavak. Naime, njegova je vrijednost u prošlome tjednu porasla 0,21 posto, odnosno s 86,25 na konačna 86,43 boda.

Ina je usprkos krizi u prva tri mjeseca ove godine povećala kapitalna ulaganja za 376 milijuna, najviše u projekte u Siriji i modernizaciju domaćih rafinerija.

I početak ove godine donio je za Inu nastavak slabih poslovnih rezultata. Naime, okolnosti poslovanja čiji je negativni trend počeo još u prošloj godini, nastavile su se i u prvom tromjesečju ove godine. Očekivano, posljedica pada cijene srove nafte bio je pad prodajnih cijena i marži naftnih derivata, što je u prvom tromjesečju znatno smanjilo neto prihod od prodaje i negativno utjecalo na financijski rezultat poslovanja Grupe, pa je Ina u prva tri ovogodišnja mjeseca ostvarila neto gubitak od 572 milijuna kuna.

Osim toga promjene tečaja, odnosno slabljenje kune u odnosu na američki dolar, zajedno s povećanjem zaduženosti na razini Grupe rezultiralo je i kvar talnim gubitkom iz financijskih aktivnosti u iznosu od 833 milijuna kuna. Plinsko poslovanje, koje će biti izdvojeno, zabilježilo je gubitak od 306 milijuna kuna, znatno veći nego u prvom tromjesečju 2008., i to prije svega zbog veće negativne razlike uvoznih i prodajnih cijena prirodno ga plina.

Unatoč teškim uvjetima poslovanja Ina je tijekom prvog tromjesečja nastavila investicijske aktivnosti i povećala ukupna ulaganja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ponajprije zbog pojačane aktivnosti u Siriji i intenziviranja programa modernizacije domaćih rafinerija. Negativan učinak nižih prosječnih cijena srove nafte (pad BRENT FOB bio je 54,0%) i manje proizvodnje ugljikovodika djelomično je ublažen većom dobiti iz osnovne djelatnosti Crosca. Ina je usprkos krizi u prva tri mjeseca ove godine povećala kapitalna ulaganja za 376 milijuna kuna, na ukupan iznos od 984 milijuna kuna (173 milijuna američkih dolara). Pritom su ulaganja u nematerijalnu imovinu zabilježila pad od 14% i bila su 32 milijuna kuna. Ulaganja pak u nekretnine, postrojenja i opremu bila su 952 milijuna kuna, dakle veća 67 posto, ponajprije zbog većih ulaganja u razradne radove na projektima u Siriji i program modernizacije domaćih rafinerijskih kapaciteta.