Home / Biznis i politika / Naš primjer pokazuje da se i u krizi mogu nadmašiti lanjski rezultati

Naš primjer pokazuje da se i u krizi mogu nadmašiti lanjski rezultati

Što je ostalo u portfelju HFP-a i koliko on vrijedi, nitko (još) ne zna. Službena internet-ska stranica odavno nije ažurirana, pa je na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Fonda potpredsjednik Vlade Damir Polančec zatražio od prvog čovjeka HFP-a Vedrana Duvnjaka da mu što prije dostavi točan popis imovine. Još je u listopadu prošle godine imenovana Radna skupina za usklađivanje podataka u portfelju, no koliko je odmaknula nije poznato. Još se radi na e-registru imovine, no posao otežavaju podaci o društvima sa sudskom zabranom raspolaganja, onima koja više nisu aktivna, u kojima je pokrenut stečaj ili likvidacija, o društvima s negativnim portfeljem. Dosta se imovine vodi kao imovinskopravno neriješena, a ima i srpske imovine koju HFP ne smije dirati, ali dužan ju je čuvati.

Prema jedinim službenim podacima koje smo dobili HFP trenutačno upravlja s ukupno 812 trgovačkih društava, od čega je najviše onih u kojima ima manjinski udjel, do 25 posto. Između 25 i 50 posto udjela Fond drži u 77 društava, a većinski udjel iznad 50 posto samo u 45 društava. Koliko je u portfelju još zemljišta, ostalih nekretnina, dionica i drugih oblika imovine, ne zna se, kao ni to koliko ta imovina vrijedi. Na stranicama Fonda još su stari podaci prema kojima je raspoloživ državni portfelj u 969 (manje atraktivnih) društava vrijedio 11,5 milijardi kuna. S obzirom na to da je od posljednjeg osvježenja stranice do danas s liste ‘izbrisano’ 157 trgovačkih društava, ukupna je vrijednost udjela znatno manja. No HFP bi mogao izgubiti i na prodaji udjela u Plivi. Naime, Pliva počinje istiskivati manjinske dioničare nudeći za dionicu 170 kuna manje od tržišne cijene. S obzirom na to da se HFP, prema Zakonu, ne smije javljati na ponude za preuzimanje, u toj bi transakciji, s nefer cijenom, mogao izgubiti 17 milijuna kuna.

No ona misli da problem nije isključivo u ljudima koji sjede u Fondu nego u modelu privatizacije i zakonu koji taj proces regulira.

Ljubo Jurčić misli slično, pa kaže da je duh HFP-u pretvorbom i privatizacijom udahnuo vladajući HDZ. Ipak, priznaje da Upravni odbor HFP-a ništa ne može odlučiti samostalno, bez suglasnosti politike. To je bilo pravilo i u njegovo vrijeme. Mi smo imali sreću jer je koalicijska vlada imala unutarnji kontrolni mehanizam. HSS je svoj imidž gradio na pariranju SDP-ovim prijedlozima (pokazao je to na primjeru Sunčanog Hvara), i to je bila odlična samokontrolna funkcija – tvrdi Jurčić.

Kakva je nakon svega sudbina HFP-a? Nakon otkrivanja rabote Matanovića, Peše & Companyja premijer je najavio ukidanje HFP-a i osnivanje Agencije za upravljanje državnim imovinom. Iako se na zakonu nije ni počelo raditi, Agencija bi trebala zaživjeti do studenoga ove godine. U taj rok nitko ne vjeruje. Uostalom, ako se samo promijeni naziv, hoće li automatski i sadržaj biti manje pod utjecajem politike? Malo vjerojatno. Premijer jedini odlučuje, ali svi sudionici tog posla znaju koliko je njega opasno pitati nešto na što ne zna odgovor. HFP je stoga ponovno na ledu, zajedno s vašim i našim, nekad zajedničkim, društvenim novcem u portfelju od 800-tinjak poduzeća. Navodimo to tek toliko da ne bude zabune oko pitanja čiju su imovinu njegovi predsjednici, potpredsjednici, članovi, sive eminencije i savjetnici uspjeli, budimo blagi, upropastiti ili zagubiti.