Konferencija ‘Nacionalni inovacijski sustav’ u zagrebačkom hotelu Westin okupila je 150 sudionika, predstavnika Vlade Republike Hrvatske, Delegacije Europske komisije, Svjetske banke, tijela državne uprave kao i sudionike iz privatnog sektora, predstavnike sindikata, sveučilišta i znanstvenih instituta. Predah između službenih izlaganja sudionici su iskoristili za neformalne razgovore i rasprave o stanju hrvatske znanosti i tehnologije.
Direktorica riječkog Prospeka Martina Vasilj ističe da su njihovi proizvodi kvalitativno 300 posto bolji od drugih marki, a cijena može biti viša. Uz kupnju premium proizvoda ne kupuje se samo objekt, već i imidž ili stil koji je stvoren oko proizvoda. Primjerice, Konzum osim robe pokušava prodati i imidž osobe koja indirektno brine da kupa hrvatsko te da nosi osjećaj korisnosti, dobrog odlučivanja, brige za zajednicu i radna mjesta.
Regionalni direktor Marketinga i prodaje u Everet Groupu Darko Kušen kaže da premium proizvodi desetljećima prije svega svojim dobrim imenom jamče vrhunsku kvalitetu. Iza toga slijedi povjerenje. Dio se vrijednosti krije i u godinama mukotrpnog rada na imidžu brenda. Pritom ne smijemo zaboraviti vrtoglave iznose uložene u razvoj, proizvodnju i marketing.
Poruke koje se prenose kupcima potpuno su prilagođene njihovim potrebama i zahtjevima, naglašavajući benefite proizvoda korisnih za kupca. U slučaju Lidla, kaže zamjenica direktora u Ictinus grupi Tea Gršić, kupcima se poručuje da će kupnjom njihovih proizvoda dobiti vrhunsku kvalitetu i pri tome znatno uštedjeti. Klarić tumači da se nerijetko nastoji pokazati dodana vrijednost (ili ‘added value’), koja za kupce, iako su cjenovno svjesni, biva presudna u izboru.
Premium brend ima jasnu komparativnu prednost spram konkurencije, bila ona materijalna ili ne, te ponekad, kaže Klarić, čak ne oklijeva ‘razgovarati s kupcem s viša’. Dodaje da ona u skladu sa statusom proizvoda mora biti izvršno producirana da se kupcima može samopouzdano tvrditi, primjerice, da je Sony Bravia televizor ‘like no other’.
