pišu EDIS FELIé I GORDANA GELENéER

Mali i srednji poduzetnici koji su već uspjeli razviti neki proizvod ili tehnologiju i podnijeli su zahtjev za priznanje patenta ili postupak zaštite industrijskog vlasništva i sad im je potrebno financiranje svakako bi trebali pokucati na HBOR-ova vrata. Naime, Hrvatska banka za obnovu i razvoj već tri godine nudi program kreditiranja pronalazaka. Od početka taj je program dogovoren u suradnji s Ministarstvom znanosti i BICRO-om, s namjerom poticanja konkurentnosti gospodarstva kroz primjenu rezultata istraživačko-razvojnog rada, inovacija i poslovanja temeljenog na znanju. Pojednostavljeno, njegova je ideja upravo pomoći rad malih i srednjih inovativnih poduzeća, pa čak i inovativnih obrta.

HBOR je dosad kroz program Pronalasci odobrio tri kredita u iznosu od 27 milijuna kuna, ali drugim našim programima odobreno je više od 900 milijuna kuna za financiranje novih proizvoda i tehnologija – objašnjavaju u HBOR-u.

Inovativnim poduzećima i obrtima HBOR kroz program Pronalasci nudi dva modela financiranja – izravno kreditiranje ili ulaganje u temeljni kapital tvrtke uz udjel u vlasništvu. Iskusni i uspješni poduzećnici tako mogu zatražiti kredit za opremu i uređaje, dogradnju i uređenje poslovnog pogona, kupnju i gradnju poslovnog prostora, a ostali za, na primjer, trajna obrtna sredstva u visini do 15 posto ukupnog ulaganja.

Ipak, važno je znati da se kroz te kredite ne financiraju troškovi istraživačko-razvojnih aktivnosti, elaborata, studija, licenciranja i zaštite, troškovi osnivanja trgovačkih društava i obrta kao ni nabava prometnih sredstava. Osim toga, sredstva nisu namijenjena ni investicijama koje su već u tijeku.

Kod kreditiranja najniži iznos koji se može tražiti je 80.000 kuna, a najviši nije ograničen, što inovativnim poduzećima uistinu ostavlja veliku slobodu. Krediti se ugovaraju u kunama uz valutnu klauzulu, kamata je četiri posto, rok korištenja do 12 mjeseci, a rok otplate do 12 godina uključujući i poček, koji može biti do tri godine. Dulji rok počeka važan je iz poznatih razloga – inovacijama je često potrebno nekoliko godina da počnu biti isplatevne.

Drugi način financiranja dostupan inovativnim malim i srednjim poduzećima ulaganje je u temeljni kapital. Visina uloga ograničena je na do 70 posto ukupne investicije u projekt, ali s tim da se može raditi o maksimalno šest milijuna kuna. Pritom HBOR može steći najviše 49 posto udjela u temelnom kapitalu trgovačkog društva u koje ulaže, što označi da namjera nije preuzeti upravljanje tvrtkom, već samo pomoći pri financiranju. Važno je i to da HBOR najkasnije nakon sedam godina od ulaska u tvrtku mora pristupiti prodaji udjela, a ideja je da nakon tog roka vlasnički udio proda samim inovativnim poduzećima.

Budući da je riječ o suradnji između Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske (BICRO) i HBOR-a, važno je znati da, uza svu ostalu dokumentaciju potrebnu za odobrenje kredita, poduzetnik ili obrtnik koji traži navedena sredstva mora dostaviti i pozitivnu odluku BICRO-a.

HBOR kroz program Pronalasci inovativnim poduzetnicima nudi dva modela financiranja – izravno kreditiranje ili ulaganje u temeljni kapital tvrtke uz udjel u vlasništvu.

Ako smo 2004. i 2005. imali proračun lakši od 100 milijardi kuna, a trošili gotovo jednako kao danas, nema razloga da se proračun u recesiji ne ograniči na taj iznos. Za buduće plasmane državnih obveznica takav bi potez bio pametan – poručuje Babić.

RBA-ov analitičar Zdeslav Šantić misli da su promjene u sustavu poticaja nužne jer dosadašnje potpore nisu rezultirale rastom konkurentnosti domaćih poljoprivrednih proizvođača: Ključno je da se ne mijenja samo razina potrošnje nego i struktura rashoda. Visina mogućeg rebalansa ovisi će i o tome hoćemo li zatražiti aranžman s MMF-om – kaže Šantić.

Gotovo je sigurno da se poticaje neće dirati, ali i budu li se, čini se da će primarna poljoprivredna proizvodnja biti zaštićena. Tako se novac namijenjen kapitalnim ulaganjima čini realnim za linearni model rezanja, posebno dodatnih 250 milijuna kuna za ovu godinu, a nije isključeno i više. Nije isključeno da poljoprivredni proračun strada i više od 10 posto, što bi za Ministarstvo bio težak udarac. Naravno, ni Sanader tu nije apsolut, jer je poljoprivreda važan segment u pristupu EU, koja zastupa ravnomjerniji razvoj malih i velikih, pa bi manje uvjereni europski Pankretić i Friščić mogli potražiti saveznika upravo u EU.

Friščić zasad odlučan – Nećemo se složiti o smanjenju poljoprivrednog proračuna – jasno kaže Friščić. No to bi odlučno iskazano uvjerenje moglo izgubiti na snazi jer HSS je već popustio HDZ-u u dvije ključne stvari: jedna je ZERP, a druga je uvođenje degresivne stope (kojom se limitiraju sredstva velikim tvrtkama). Daleko je još do rebalansa, no ako HSS doista lošije prođe na izborima, Sanader bi posve sigurno mogao iskoristiti alibi prilagodbe poticaja sustavu EU (kao dio prilagodbi ukupnih poticaja za sve grane, koji su čak pet puta veći nego u Uniji). Ipak, alibi mu možda i neće trebati ako HSS na izborima loše prođe. Bio bi to signal Sanaderu da ušutka i Friščića i Pankretića.

Rezat će ondje gdje guske najmanje gaću. Pri tome će mu najmanje biti važno to što je upravo poljoprivreda grana na koju bi se u recesiji najviše trebalo računati.