Home / Financije / Iz Rovinja stiglo ugodno iznenađenje

Iz Rovinja stiglo ugodno iznenađenje

I prošli je tjedan prošao u znaku nanovo probuđenog optimizma, koji je dodatno bio potaknut relativno dobrim poslovnim rezultatima domaćih kompanija u prvom ovogodišnjem kvartalu. Ipak, općenito gledajući, zamjećuju se prve posljedice krize u financijskom sektoru i to kroz snažan rast kamatnih stopa te očekivani pad povrata novca. Pa, iako je imovina banaka na kraju prvog tromjesečja ove godine dosegla iznos od 367,83 milijardi kuna (+ 6,21%), istodobno je dobit banaka nešto sporije rasla, i to stopom 2,75%, na iznos od 1,19 milijardi kuna.

Tako su ukupni krediti banaka potraj ožujka iznosili 256,05 milijardi kuna ili 15,65 posto više nego potraj istog mjeseca lani, dok su ukupni depoziti rasli znatno sporije (+ 5,71%), a iznosili su 246,60 milijardi kuna. Pritom su oročeni depoziti stanovništva dosegli iznos od 106,03 milijardi kuna, što predstavlja rast od 16,17 posto, ali su iznosi na žiro i tekućim računima kao i ukupni štedni depoziti zabilježili pad od čak 12,9 posto, na 58,3 milijarde kuna. Očito je da je rast kamatnih stopa na depozite rezultirao porastom oročene štednje, ali jasno je i da je rast pasivnih kamata uzrokovao pad kamatnih stopa na međubankarskom tržištu odveli Hrvatsku poštansku banku u kvartalni gubitak veći od 28 milijuna kuna, dok je PBZ zabilježio smanjenje neto dobiti od 10 posto, na 179,2 milijuna kuna.

No, za razliku od njih, Erste banka zabilježila je rast neto dobiti na 172,5 milijuna kuna (+ 6,3%), ali je također zabilježila pad neto prihoda od kamata, i to za čak 42,7%, zbog povećanja kamatnih troškova. Brži rast kamata na depozite u odnosu na rast kamata na kredite, zatim rast ukupnih troškova financiranja uz visoke kunske kamatne stope na tržištu znatno su utjecali na poslovanje svih domaćih banaka.

Ukupni su prihodi Grupe u prvom tromjesečju narasli 12,6 posto, a kvartalna je operativna dobit iznosila 136 milijuna kuna, što je rast od 5,1 posto.

Suprotno očekivanjima većine analitičara, Adris Grupa je u prvi ovogodišnji kvartal zakoračila sigurnim korakom. Naime, ta je kompanija u prvom kvartalu ostvarila znatan rast poslovnih prihoda i neto dobiti. Tako su poslovni prihodi, uglavnom zahvaljujući porastu cijena cigareta, rastli stopom od 6,8%, na iznos od 635,9 milijuna kuna, dok su ukupni prihodi Grupe u isto vrijeme ostvarili još veći rast (+12,6%), i to ponajviše zbog ovogodišnjeg udvostručenja financijskih prihoda, a u prvom su tromjesečju iznosili 717,54 milijuna kuna.

S druge strane, zahvaljujući uštedama na materijalnim troškovima poslovanja, poslovni su rashodi u isto vrijeme rastli stopom od 4,34%, na iznos od 496,26 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi bili 14,19% viši, a iznosili su 575,81 milijun kuna. U skladu s bržim rastom poslovnih prihoda od korespondentnih rashoda, kvartalna je operativna dobit Grupe u tekućoj godini bila 5,1% viša, a iznosila je 136 milijuna kuna. Dobra je vijest što je cigaretni dio poslovanja tijekom prvoga ovogodišnjega kvartala ostvario rast od dva posto gledano prema količinskoj prodaji vlastitih brendova, uz šestpostotni rast na regionalnom tržištu.

Bilancno gledano na razini Grupe, situacija se nije znatnije mijenjala u odnosu na kraj prošle godine, a s obzirom da su zalihe zabilježile očekivani pad od 4%, na 762 milijuna kuna, dok su potraživanja od kupaca u isto vrijeme porasla 7,33%, na 475 milijuna kuna. Znatno je rasta i kratkotrajna financijska imovina (+12,7%), na 1,74 milijarde kuna, dok su ostala potraživanja pala s 692,9 na 243,5 milijuna kuna. Pozitivno je to što su ukupne kratkoročne obveze Grupe u odnosu na kraj prethodne godine znatno smanjene, i to s 973,54 na iznos od 598,4 milijuna kuna.

Ipak, neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti također je snažno pao, i to sa 181,2 milijuna kuna u prvom kvartalu prošle godine na 44 milijuna kuna, koliko je ostvareno u prva tri mjeseca ove godine. U turističkom dijelu poslovanju Grupe nastavljen je investicijski ciklus započet još 2005. godine. U tome smislu, u tekućoj su godini planirana ulaganja u visini od 500 milijuna kuna.