Želimo što više patenata i što bolju zaradu

Ako smo 2004. i 2005. imali proračun lakši od 100 milijardi kuna, a trošili gotovo jednako kao danas, nema razloga da se proračun u recesiji ne ograniči na taj iznos. Za buduće plasmane državnih obveznica takav bi potez bio pametan – poručuje Babić.

RBA-ov analitičar Zdeslav Šantić misli da su promjene u sustavu poticaja nužne jer dosadašnje potpore nisu rezultirale rastom konkurentnosti domaćih poljoprivrednih proizvođača: Ključno je da se ne mijenja samo razina potrošnje nego i struktura rashoda. Visina mogućeg rebalansa ovisi će i o tome hoćemo li zatražiti aranžman s MMF-om – kaže Šantić.

Gotovo je sigurno da se poticaje neće dirati, ali i budu li se, čini se da će primarna poljoprivredna proizvodnja biti zaštićena. Tako se novac namijenjen kapitalnim ulaganjima čini realnim za linearni model rezanja, posebno dodatnih 250 milijuna kuna za ovu godinu, a nije isključeno i više. Nije isključeno da poljoprivredni proračun strada i više od 10 posto, što bi za Ministarstvo bio težak udarac. Naravno, ni Sanader tu nije apsolut, jer je poljoprivreda važan segment u pristupu EU, koja zastupa ravnomjerniji razvoj malih i velikih, pa bi manje uvjereni europski Pankretić i Friščić mogli potražiti saveznika upravo u EU.

Friščić zasad odlučan – Nećemo se složiti o smanjenju poljoprivrednog proračuna – jasno kaže Friščić. No to bi odlučno iskazano uvjerenje moglo izgubiti na snazi jer HSS je već popustio HDZ-u u dvije ključne stvari: jedna je ZERP, a druga je uvođenje degresivne stope (kojom se limitiraju sredstva velikim tvrtkama). Daleko je još do rebalansa, no ako HSS doista lošije prođe na izborima, Sanader bi posve sigurno mogao iskoristiti alibi prilagodbe poticaja sustavu EU (kao dio prilagodbi ukupnih poticaja za sve grane, koji su čak pet puta veći nego u Uniji). Ipak, alibi mu možda i neće trebati ako HSS na izborima loše prođe. Bio bi to signal Sanaderu da ušutka i Friščića i Pankretića.

Rezat će ondje gdje guske najmanje gaću. Pri tome će mu najmanje biti važno to što je upravo poljoprivreda grana na koju bi se u recesiji najviše trebalo računati.