U nesigurnom svijetu potrošači su žedni i gladni daška glamura

Rati stabilan izvor financiranja, a recenziju projekata trebalo bi strogo kontrolirati. Njegov je prijedlog da država vlasništvo nad dionicama kompanija prebaci na Nacionalnu zakladu za znanost, koja bi znala oploditi ta sredstva i plasirati ih u kvalitetne projekte.

Lauc je upozorio da je situacija u pogledu znanosti i novih tehnologija u Hrvatskoj otprije godinu dana, prije uvođenja Akcijskog plana, bila takva da je u javnom sektoru bilo nedovoljno produktivnih istraživača i međunarodno prepoznatljivih timova. Privatni sektor u istom je razdoblju, naglasio je Lauc, pokazao nezainteresiranost za ulaganje u istraživanje, što se vidi u malom broju novoosnovanih spin off tvrtki i patenata u tom razdoblju.

Jedan od problema Nacionalnoga inovacijskog sustava je što opća javnost ne prepoznaje znanost kao nešto važno, istraživači se često smatraju bogomdanima te komunikacija istraživača s javnošću gotovo ne postoji – kritizirao je Lauc. Smisao Akcijskog plana, naglasio je Lauc, reforma je istraživanja u javnom sektoru te poticanje gospodarstva na ulaganje u znanost i istraživanje.

Svrha Akcijskog plana je podići kvalitetu istraživanja i poticati izvrsnost – poručio je Lauc.

Na važnost sudjelovanja privatnog sektora i stvaranja pozitivne klime za istraživanja i inovacije pozvao je voditelj ureda Svjetske banke u Zagrebu Andreas Horvai.

Hrvatska ima visoku razinu primjene tehnologija, ali zaostaje za zemljama EU u pogledu inovacija i trebala je smanjiti taj nedostatak. Zahvaljujem Vladi što je to uvidjela, odlučila poticati atmosferu inovacije, što će na kraju pozitivno utjecati i na konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. Iako su uređi za poticanje programa u inicijalnim fazama, vidljiv je napredak. Još uvijek treba raditi na transferu znanja i poticati istraživanja te olakšati komercijalizaciju javno financiranih projekata – naglasio je Horvai.

O aktivnostima Hrvatske u programu Europske komisije FP7 (Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj) te europskim inicijativama EUREKA-i i COST-u govorio je Damir Jeličić iz uprave za međunarodnu suradnju MZOŠ-a. Stav je Alemke Markočić, članice Upravnog odbora Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnološki razvoj, da u privatnom sektoru financiranje treba poticati tako što će se tvrtke koje ulažu u istraživanje i razvoj potpuno novih tehnologija u ISCT sektoru i biotehnologiji osloboditi poreza kao što je već učinjeno u Irskoj, a u javnom sektoru financijski ojačati Nacionalnu zakladu.

Zaklada je osnovana 2001. godine, a trenutačno provodi 20 natječaja od dodiplomskih studija pa do stipendija za doktorande i postdoktorande. Da bi se što bolje raspodijelila sredstva, naglasila je Markočić, neprestano izgrađuje baza evaluatora, što omogućuje da najbolji radovi dobiju financijsku pomoć. Prema riječima doktorice Markočić, treba imati na umu da bi se ulaganjem 45 milijuna eura, što je manje od nogometnog transfera Messija u NK Barcelonu ili od dvogodišnje koncesije za Istarski ipsilon, moglo dobiti nekoliko kvalitetnih znanstveno-istraživačkih timova koji bi stvarali patente.

Moramo biti svjesni da nitko sa strane neće riješiti naše probleme, već se moramo unutar sebe mijenjati pa onda mijenjati na bolje i hrvatsku znanost – poručila je Markočić.

O transferu tehnologije iz akademskih zajednica u industriju kojim se osigurava komercijalizacija inovacije govorio je Šrdan Novak, voditelj Ureda za transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Ured kojem je na čelu operativno je počeo raditi u siječnju ove godine, a zamišljen je kao servis istraživačima Sveučilišta.

Namjera je da se kroz ured koji zajednički financiraju resorno ministarstvo, Svjetska banka i fondovi EU iskorištavaju rezultati znanstvenih istraživanja kroz licenciranje ili osnivanje spin off tvrtki. Ured će istraživačima pomagati tako što će procjenjivati komercijalni potencijal rezultata pojedinih istraživanja, pomoći prilikom prijave patenata, u pronalasku potencijalnih kupaca licencija sve do osiguranja sigurnih prihoda od naknada ili rojaliteta – naglasio je Novak.

Proceduru prijave istraživačkih radova uredu propisuje Pravilnik, kojim je također propisano da autoru inovacije nakon komercijalizacije ostaje udjel od 40 posto, sa stavnici sveučilišta 40, a Sveučilištu u Zagrebu 20 posto.

Na području komercijalizacije inovacije i transfera tehnologija mnogo iskustva u protekle dvije godine ima tvrtka Ruđer inovacije u vlasništvu zagrebačkog Instituta Ruđera Boškovića. Ta je tvrtka osnovala više spin off tvrtki, a sadrži nekoliko desetaka inovacija od kojih su neke pronašle primjenu u industriji i gospodarstvu.

Kako je istaknuo Domagoj Oreš, tvrtka je otvorena znanstvenoj zajednici, istraživačima i inovatorima, kojima se pomaže u vrlo osjetljivom trenutku komercijalizacije. Ruđer inovacije bave se pronalaženjem i procjenom intelektualnog vlasništva te osiguravaju pomoć pri realizaciji odgovarajućeg modela komercijalizacije (licenciranje, osnivanje spin off tvrtke, zajednička ulaganja). Prednosti takve suradnje za tvrtke je, ističe Oreš, kvalitetniji i brži razvoj novih proizvoda i tehnologija. Znanstvenici od suradnje s tvrtkom poput Ruđer inovacija imaju koristi utoliko što im se omogućuje nekoliko načina financijskog praćenja projekata. To se rješava ili putem naknade licenciranja intelektualnog vlasništva, naknadom od suradnje s gospodarstvom ili putem vlasničkih udjela u spin off i start up tvrtkama.

Dvije su osnovne strategije pri komercijalizaciji znanosti. Treba jasno definirati što nuđimo, koliko je dobro, zatim se upoznati s industrijom i tržištem – istaknuo je Oreš.

Nakon prvog dijela konferencije gdje su izlagači predstavili mjere potpore i tržišne potencijale za istraživanje i razvoj te sudjelovanje Hrvatske u programima Europske komisije, u drugom dijelu konferencije uslijedile su prezentacije korisnika programa potpore iz nekoliko tvrtki i ustanova.