22 tema tjedna

nacionalnim interesima – istaknuo je Primorac. Prekretica u razvoju inovacijske politike dogodila se početkom 2000. godine, kada su uvedeni programi koji potiču suradnju između industrije i sustava istraživanja i razvoja. Posljednjih su godina, kroz provedbu strategije Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, osnovani ili znatno unaprijeđeni mnogi programi poput Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske (BICRO), Hrvatskog instituta za tehnologiju (HIT), fonda ‘Jedinstvo uz pomoć znanja’, Ureda za transfer tehnologije pri sveučilištima i institutima, od kojih svaki ima važnu ulogu u stvaranju novih znanja u pokretanju hrvatskoga gospodarstva.

Za razvoj cjelokupnoga nacionalnog inovacijskog sustava skrbi se Vlada Republike Hrvatske kroz svoja dva tijela, Strategijsko vijeće za znanost i tehnologiju te Vijeće za Nacionalni inovacijski sustav, s ciljem poticanja ulaganja u znanost i istraživanje. Dalibor Marijanović, direktor Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske, naglasio je da je kompleksna mreža institucija unutar Nacionalnoga inovacijskog sustava plod višegodišnjeg rada te potpore Europske unije i Svjetske banke.

• Sustava ne bi bilo da prije deset godina nije bilo ljudi koji su osnovali Tehnologijsko vijeće i program HITRA, otkud izlaze novi patenti, proizvodi čiji razvoj traje i po 20 godina – naglasio je Marijanović. Raspravljajući o ulaganjima privatnog sektora istaknuto je da Hrvatska tek 0,9 posto BDP-a ulaže u istraživanja, dok je prosjek Europske unije čak 1,8 posto.

Zbog toga je član Vijeća za Nacionalni inovacijski sustav Gordan Lauc nekoliko puta pozvao državu na što hitnije uvođenje poreznih olakšica za investicije u istraživanja, olakšica pri zapošljavanju doktora znanosti te oslobađanje od poreza na imovinu tvrtki koje ulažu u biomedicinske i IT tehnologije.

Naglasio je da bi u financiranju istraživačkih projekata usmjerenih prema industriji središnji izvor trebala postati Nacionalna zaklada, u sklopu koje bi Vlada morala osigu-