Neoliberalizam opet diže glavu i najavljuje još dulju i bolniju krizu

Poprilično sigurno u svoj uspjeh i u vrijeme recesije su proizvođači premium brenda u prehrambenom sektoru. Karta na koju igraju su proizvodi koji utječu na zdravlje potrošača, koji su organski, kvalitetniji i inovativniji.

Posljednjih nekoliko godina prevladava i trend profinjenosti, raznolikosti okusa, jednostavnosti i brzo pripremljene svježe hrane, a proizvodi moraju poentirati i na ekološku svijest. Tako je jedan od posljednjih trendova kod proizvođača koji ulaze u premium segment isticanje niske razine onečišćenja ozonskog omotača kako bi pokazali svoju društvenu odgovornost. Skuplje se tako mogu prodavati samo proizvodi koji zadovoljavaju niz kriterija te koji pakiranjem, dizajnom i egzotičnošću okusa zadovoljavaju potrebe zahtjevnih potrošača.

U prehrambenom sektoru na dobar odaziv nailaze proizvodi poput funkcionalnih voda, dijetalne prehrane, žitarica koje uz zdravlje donose i smanjenje kilograma. Tamna čokolada, sir ili maslinovo ulje nešto je na čemu neće štedjeti kada se već odluče na kupnju tih proizvoda. Premium brendovi povezani su s ‘malim ritualima’ zbog kojih će se potrošač osjećati bolje, pa će viša cijena biti potpuno opravdana. Najfinija Kraševa čokolada, primjerice, zaslužit će tako ispijanje vrhunske Franckove kave i pretvoriti ga u raskošni događaj.

Kad je riječ o tehnološkim rješenjima, sa sigurnošću se može reći da su kupci voljni platiti više za Appleove proizvode bilo da je riječ o MacBooku, iPodu ili iPhoneu. Razlog tomu je snažan marketing kojim ta kompanija govori da će svatko tko se odluči za njihove proizvode biti pametniji, inovativniji, više ‘cool’ i u trendu te da naprosto jeftiniji proizvodi ni u jednom segmentu ne mogu konkurirati njihovim rješenjima. To nije samo mobitel ili laptop, to je životni stil, izjava kojom potrošač daje do znanja svijetu da se nalazi u društvu odabranih.

Takvi su proizvodi na neki način dokaz da luksuz nije više ekskluzivno pravo celebrityja, aristokracije ili super bogataša. Sve je više onih koji se za težak rad nagrađuju luksuzom jer drže da ga zaslužuju: dizajnerskom odjećom, vrhunskim automobilom ili ljetovanjem za pamćenje, pa čak ako to podrazumijeva troškove koji su daleko iznad mogućnosti. U nesigurnom svijetu potrošači su žedni i gladni daška glamura.

Svjetska recesija žestoko je napala i sektor turizma, no još jednom se pokazalo da luksuzni hoteli koji nude dodanu vrijednost i gdje ‘dame i gospoda’ poslužuju dame i gospodu’ pružaju savršeno utočište.

Karte na koje igraju su nagrađivani šef kuhinje, individualno dizajnirane sobe, odlične lokacije i cijeli niz ‘malih’ usluga koje čine razliku. Do luksuznih destinacija na kojima se nalaze boutique hoteli koji nude raj na zemlji turisti mogu doći jednim od avio prijevoznika koji su odlučili podići ra-

Uz vrhunski proizvod potrošači očekuju i priču, vrhunski osobni doživljaj i osjećaj pripadnosti nekom ekskluzivnom klubu. Proizvođači to znaju, a ulazeći u segment premium proizvoda očekuju diferencijaciju i jačanje brenda, ali i cijelog imidža tvrtke. Uz to naravno dolazi i povećanje profitabilnosti jer potrošači za prepoznatljiviji i kvalitetniji brend plaćaju više, dok proizvođači njihov osjećaj posebnosti dodatno jačaju ulazući u postprodajne usluge, pakiranje i komunikaciju.

Bez obzira na to što su neki stručnjaci predviđali stagnaciju tržišta luksuznih proizvoda, neki blagi rast, a neki pad, šarolike prognoze svjetske prodaje luksuznih brenda slažu se ipak u jednom situaciji nije ista za sve. Kategorija takozvanih ‘pristupačnih’ luksuznih brenda, poput Ralph Lauren, primjetno gubi bodove, dok aspiracijski brendovi poput Guccija i Louis Vuittona koji prodaju životni stil imaju stabilan rast. Neokrhnuti su apsolutno luksuzni brendovi poput Hermes i Loro Piana jer njihov elitizam i nasljedstvo brenda privlače najbogatije svjetske potrošače, zbog čega i dalje bilježe visoki postotak rasta.