Da znanost može biti i komercijalizirana, dobro pokazuje primjer suradnje Tina Klanjščeka, višeg asistenta s Instituta ‘Ruđer Bošković’, i Vatroslava Karamarka, voditelja uzgajališta Dalmar, korisnika projekta, koji su predstavili dinamični model proračuna energije u uzgoju riba. Projekt je korisnik fonda Jedinstvo uz pomoć znanja, a odnosi se na optimiziranje prehrane u marikulturi. Naime, model u postupku određivanja potreba ribe za hranom smanjuje troškove i negativne utjecaje na okoliš tako da predviđa određenu hranu koja će dati ribu određene težine.
Veliki je problem u proizvodnji ribe način prehrane – naglasio je Klanjšček.
U Hrvatskoj se na godinu uzgoji 37 tisuća tona ribe, nastavlja znanstvenik Instituta, a preporuka je svjetskih organizacija 80 tisuća tona. Svjetski trendovi pokazuju prelazak s ribolova na uzgoj, pa tako uzgoj igra sve veću ulogu u ukupnoj proizvodnji, koja stalno raste.
Ključan korak u suradnji Instituta i ribogojilišta Dalmar bila je izvrsna komunikacija ribogojilišta sa znanstvenicima. Naime, suradnja je počela zbog nedovoljnih sredstava uzgajališta potrebnih za smanjenje troškova prehrane ribe.
Uzgajamo 900 tona konzumne ribe, a cilj nam je za četiri godine uzgajati 1.400 tona na godinu. Trenutačno nam 45 posto izdataka odlazi na hranu, što je, zapravo, dva milijuna i četiri tisuće kuna na godinu – rekao je voditelj uzgajališta i naglasio da bi smanjenje troškova od samo jedan posto već rezultiralo velikom uštedom.
Dinamični model proračuna energije u uzgoju ribe većom efikasnošću prehrane i boljim iskorištavanjem resursa smanjuje onečišćenost okoliša, od čega će korist imati industrija, i to povećanjem konkurentnosti, ali i znanost. Iako se trenutačno projekt primjenjuje na uzgoj lubina i orada, što su glavne vrste u uzgajalištu Dalmar, Institut očekuje da će se uskoro početi primjenjivati i na drugima.
