Home / Edukacija i eventi / Ograničena neoporeziva stipendija

Ograničena neoporeziva stipendija

Porezne olakšice za studentske zarade i stipendije od tvrtki ograničene su na određeni iznos, pa tako studenti bez naplate poreza mogu zaraditi do 50.000 kn na godinu. Jedino su državne stipendije neoporezive bez obzira na iznos.

Sve dok se redovito školuje na fakultetu ili na višoj odnosno visokoj školi, student se u poreznom smislu smatra uzdržavanim djetetom. Roditelj ima pravo za redovitog studenta iskoristiti osobni odbitak kao poreznu olakšicu u iznosu koji ovisi o tome je li riječ o prvom, drugom, trećem ili sljedećem djetetu. Za prvo dijete olakšica je 900 kn na mjesec, za drugo 1.260 kn, za treće 1.800 kn i dalje progresivno raste. Ako su ispunjeni uvjeti da se student u poreznom pogledu smatra uzdržavanim, a roditelji se iz nekog razloga za njega ne koriste poreznim olakšicom, to mogu učiniti druge osobe koje ispunjavaju uvjet sredstva. Na primjer, poreznim olakšicom može se koristiti djed ili baka, ali tada u iznosu propisanom za uzdržavanog člana obitelji (900 kn na mjesec).

Student se smatra uzdržavanom osobom samo ako na godišnjoj razini ne ostvari primitak veći od 10.800 kn. Ako primi stipendiju ili zaradi svotu veću od tog godišnjeg iznosa, porezno se ne smatra uzdržavanom osobom. Dakako, ako student tijekom godine ostvari zaradu na koju je plaćen porez na dohodak, može sâm za sebe upotrebljavati osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka. Neovisno o tome što nije u radnom odnosu, ima pravo na poreznu olakšicu, i to pod istim uvjetima kao i drugi porezni obveznici.

Porezni propisi poznaju tri vrste neoporezivih studentskih stipendija. Riječ je o državnim stipendijama za čiju se isplatu novac osigurava u državnom proračunu, stipendijama koje trgovaca društava, obrtnici i drugi poslovni subjekti isplaćuju kao potpore za školovanje i stipendijama za postignute izvrsne rezultate u znanju i ocjenama.

Stipendije koje se isplaćuju na teret sredstava državnog proračuna ne smatraju se oporezivim primitkom. Nema ograničenja iznosa takve neoporezive stipendije.

Studenti koji postižu izvrsne rezultate u znanju i ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi zainteresirani studenti pod jednakim uvjetima, mogu primati neoporezivu stipendiju do 4.000 kn na mjesec. Stipendija za izvrsne rezultate u studiranju, neoporeziva do 4.000 kn na mjesec, odnosi se samo na jednu dodijeljenu stipendiju jednog isplatitelja i isključuje pravo na bilo koju drugu neoporezivu stipendiju drugih isplatitelja.

Na primjer, student kojem je na javnom natječaju dodijeljena stipendija od 3.000 kn na mjesec, tom je isplatom iskoristio ukupno pravo na neoporezive iznose stipendija za školovanje. Ako bi mu i neki drugi isplatitelj isplaćivao stipendiju, bilo kao stipendiju za izvrsne rezultate bilo kao potporu za školovanje, taj bi iznos u poreznom smislu bio izjednačen s isplatom drugog dohotka. Isplatitelji bi od ukupnog iznosa morali obustaviti porez na dohodak prema stopi od 25 posto i možebitni prirez.

Redoviti studenti mogu raditi na ugovor o djelu, ali samo preko ovlaštenih posrednika određenih posebnim Pravilnikom o posredovanju u zapošljavanju redovitih studenata. Ovlašteni su posrednici studentski centri. Oni mogu posredovati za studente koji imaju status redovitih studenata, što dokazuju indeksom ili drugom ispravom visokog učilišta. Na zaradu koju ostvare preko ovlaštenih posrednika studenti ne plaćaju porez na dohodak do godišnjeg iznosa od 50.000 kn. Ako prime veću svotu, na razliku plaćaju porez na dohodak prema stopi od 25 posto.

Studenti koji rade preko ovlaštenih posrednika osigurani su od posljedica nesreće na radu i profesionalne bolesti. Studentski centar za njih uplaćuje doprinos za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima prema stopi od pet posto i posebni doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu prema stopi od 0,5 posto. Do kraja 2008. obveza plaćanja tih doprinosa teretila je zaradu studenta. Prema novom Zakonu o doprinosima (NN br. 84/08. i 152/08.) od 1. siječnja 2009. oba doprinosa terete posrednika i on ih sa svojom provizijom naplaćuje od naručitelja posla.