-
Želimo podići svijest javnosti kako bi prepoznala nužnost investiranja u istraživanje i razvoj. Osim toga, želimo i kod gospodarstvenika postići veću potražnju za našim programima, jer strateški je cilj Ministarstva, kao i Vlade, razvoj nacionalnoga inovacijskog sustava.
-
Skup mjera koje razvija država da se potakne gospodarstvo utemeljeno na znanju. To može biti fraza, ali isto tako može značiti i da je riječ o gospodarstvu koje dodanu vrijednost ostvaruje na intelektualnim rezultatima, inovacijama i novim znanjima koje proizvode visokoobrazovani stručnjaci. Inovacijski sustav ne može biti sporadično investiranje, već mora biti razvijen cijeli sustav, gdje država financira obrazovanje, temeljna, primijenjena i komercijalna znanstvena istraživanja, potiče osnivanje tvrtki te kroz porezne olakšice potiče inovativno gospodarstvo.
-
U principu da, jer rezultata je mnogo, unatoč tome što još nisu napravljeni svi planirani po tezi. Sada želimo prikazati, ne samo gospodarstvenicima, koji su primarno sudionici konferencije, nego i javnosti, koje sve mogućnosti već sada postoje i koje još sve želimo razviti.
-
Interes je velik kod tvrtki koje se bave istraživanjem i razvojem. Sve tvrtke koje su od Ministarstva tražile potvrdu da provode istraživačku djelatnost, njih 300-tinjak, zapravo su pozvane na konferenciju.
-
Zakon pruža tvrtkama mogućnost da se oslobode poreza na dobit za sve što ulože u istraživanje i razvoj. To je instrument za poticanje istraživanja i razvoja u tvrtkama razvijen u Europi i svijetu. Zanimljivo je da je više od 800 milijuna kuna znanstveno-istraživačkih projekata prijavljeno u Hrvatskoj.
-
Ne, jer to nisu direktna potrebe, pa su mogućnosti potpuno iste. Čak je predloženo Vladi da kao dio antirecesijskih mjera te olakšice i potiče osnivanje tvrtki te kroz porezne olakšice potiče inovativno gospodarstvo.
Razvoj nacionalnoga inovacijskog sustava strateški je cilj Vlade
Vlada će u šestom mjesecu napraviti nove smjernice za poticanje tehnologije i nadamo se će tada prihvatiti i taj prijedlog.
Iz ICT-a i biotehnologije, što nekako odgovara i našoj znanstvenoj strategiji, u kojoj najviše potičemo znanosti o životu i računalne i telekomunikacijske znanosti. Velik potencijal vidimo i u ekologiji.
To su dugoročni procesi. Da izum u biotehnologiji postane komercijalan treba, proći 10 do 15 godina. Dakle, tvrtke ne mogu same investirati, već je nužna sustavna podrška države.
Da, to je program ‘Razum – razvoj’ na znanju temeljenih poduzeća. Namijenjen je malim poduzećima koja tek dolaze s nekom novom idejom, osnivaju ih mladi ljudi koji pokušavaju razviti neku ideju, patent ili inovaciju. Pokrenuli smo ga 2007. godine i sada imamo oko 20 tvrtki u potpori i kroz ovu bi godinu te tvrtke trebale stasati i trebalo bi se vidjeti tko je što napravio.
Daje im iznimno povoljne kredite, koji mogu iznositi do 12 milijuna kuna. Ta sredstva su uložena kao uvjetni kredit i ako ideja propadne, ona ne moraju biti vraćena. S druge strane, imamo i program u kojem se daju nepovratna sredstva, u kojem je samo potrebno uspostaviti suradnju sa sveučilištem.
Želimo razviti nove programe, kao što je rizični kapital. Tražimo privatnog partnera koji bi zajedno s državom osnovao prvi fond rizičnoga kapitala u Hrvatskoj, koji bi ulagao u te nove tvrtke. To je sad zastalo zbog loše situacije na tržištu kapitala, ali definitivno nismo odustali od ideje.
