Dubrovački zlatari hvale se da im je pala sjekira u med kad je jordanska princeza Rania pokazala konavoske naušnice u Oprah showu. Prije samo koju godinu Konavoke su zazirale od ‘vežišica’ i ‘verižica’ na svojim ušima, a sad su u dubrovačkim zlatarnicama hit jeftinije varijante tradicijskog nakita iz dubrovačkoga kraja. U ostalom dijelu zemlje zlatari i urari nisu pronašli svoju princezu koja će im povećati prodaju i manje-više sumorno gledaju u budućnost.
- Cijene moramo povećavati, a zaradu smanjivati želimo li opstati na tržištu. Ne možemo obročno plaćati zlato zbog njegova konstantnog rasta. Uz to, zlato se u Hrvatskoj tretira kao luksuzna roba pa plaćamo i posebni porez na luksuz, odnosno trošarinu od 30 posto. To nas dodatno opterećuje i stavlja u neravnopravan položaj s ostalim europskim zemljama. Tako proizlazi da je privjesak od 300 kuna luksuz, a košulja, parfem ili cipele od tri tisuće kuna – to nisu. To je besmislica – smatra Maja Bashota, zlatarica u zagrebačkoj Bashota zlatarnici. Luka Marinović, direktor zagrebačkog Marlija, slaže se da cijena zlatnih satova raste, dobrim dijelom zbog ustrajavanja države na porezu na luksuz. Dodaje da bi država više zaradila na PDV-u da nema takse na luksuz, jer bi se uvoz povećao. Unatoč krizi, navike kupnje satova i nakita nisu se previše promijenile, naglašava Marinović, već obujam i učestalost kupnji. Prije krize više se kupovao nakit izrađen od bijelog i žutog zlata, a i starinski stil odnosno replike starinskog nakita imale su svoje kupce. Sad se više kupuju jeftinije srebrne varijante.
Zlatari i urari najviše posla imaju za božićne blagdane, dok je ljeto, barem za zagrebačke zlatarnice, najsušnije razdoblje. Iako u Zagrebu ima sve više turista, od njih, ističu urari i zlatari, nema mnogo koristi. Najviše kupuju domaći ljudi, pravnici, menadžeri i poduzetnici, dok je kupaca iz srednjih slojeva društva sve manje.